Da bi se uspostavila prirodna ravnoteža u organskom vrtu, zaštitne preventivne mjere započinju već kod
odabira kvalitetnog sjemena ili sadnica koje ćemo posaditi u svoj vrt. Naime, zdrave i otporne sadnice bit će otpornije na bolesti i štetnike, pa za svoj vrt sama uzgajam svu rasadu koju njegujem sa puno ljubavi i pažnje.
Poštivanjem plodoreda također svoje biljke štitimo od mnogih napasnika i bolesti, pa je za zdrav vrt ovo od velike važnosti.
Miješana sadnja - sadnja raznih vrsta povrća, začinskih biljaka i cvijeća u blizini, poštivajući tkzv. dobrosusjedske odnose , izvrstan je način kako potaknuti međusobno pomaganje među biljem, koje će jedno drugo štititi od bolesti i štetnika, te blagotvorno djelovati na brži i skladniji rast - međuovisnost.
Upotreba biopesticida koji se dobivaju ekstrakcijom od ljekovitog ili začinskog bilja je nezaobilazna mjera koju koriste svi organski vrtlari, za zaštitu svog vrta od bolesti i štetnika.
SPREČAVANJE BOLESTI I ŠTETNIKA POMOĆU PRIRODNIH BILJNIH EKSRAKATA
U prirodi se mogu naći mnoge biljke koje će nam pomoći za sprečavanje mnogih bolesti i štetnika.
Najpoznatija biljka koja se koristi kao preventivno sredstvo za zaštitu povrtnjaka protiv bolesti i štetnika svakako je
kopriva.
Priprema ekstrakta od koprive vrlo je jednostavna :1 kg svježeg lista koprive (200 grama suhe) potopi se u 10 litara vode i ostavi stajati 12 - 24 sata, nikako dulje, jer nakon toga započinje fermentacija. Otopina se procijedi i koristi nerazrijeđena. Ovom tekućinom špricamo povrće i voće preko lista, pa je to ujedno i folijarna prihrana, koja jača otpornost biljaka, a idealna je za zaštitu rajčica i ruža.
Poljska preslica sadrži silicijumsku kiselinu koja štiti biljke protiv hrđe, pepelnice, grinja i crvenog pauka. Sadrži i do 80% silicija, a ostalo je kalcij, željezo, magnezij, kalij, sumpor, mangan, selen, bakar, jod, pa je zbog svog sastava koji u sebi sadrži sve potrebne minerale vrlo učinkovita za jačanje biljaka.
Silicijeva kiselina učvršćuje stanične stjenke biljaka, koje postaju otpornije, dok spojevi sumpora djeluju kao zaštita.
Preslica raste na vlažnim staništima, najčešće oko rijeka, potoka ili jaraka.
Priprema: 1 kg svježe preslice (150 grama suhe) preliti sa 10 litara vode i ostaviti 24 sata. Slijedeći dan preslicu izvadimo iz vode i u manjem dijelu vode u kojoj se namakala skuhamo, tako da polako vrije oko 30 minuta. Ostavimo poklopljeno da se ohladi, a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Litru ove tekućine razrijedimo sa 5 lit vode i upotrebljavamo za prskanje biljaka.
Pelin se koristi protiv lisnih ušiju, grinja, hrđe, gusjenica i mrava.
Biljni ekstrakt priprema se na slijedeći način: 300 grama svježih listova (30 grama suhih), potopi se u 10 litara vode i ostavi da stoji 2-3 dana, potrebno je dobivenu tekućinu procijediti i nerazrijeđenu koristiti za špricanje bilja.
Češnjak se upotrebljava kod napada lisnih uši, grinja i različitih vrsta štetnih kukaca.
Priprema: glavicu češnjaka zdrobiti i preliti sa biljnim uljem, nakon dva dana procijediti i koristiti 1 žlicu ulja na 1 litru vode, u koju se sipa malo deterđenta.
Eksrakt lista bazge protiv krumpirove zlatice, voluharica i miševa.
Kilogram lista bazge natopiti u 10 litara vode, nakon 24 sata procijetiti i prskati krumpir. Zlatice će biti zbunjene zbog mirisa krumpira i zaobilazit će ga u širokom luku.
Ovu otopinu potrebno je koristiti što češće, a poslije kiše obavezno.
Ako se ovom tekućinom polijeva zemlja, zaobilazit će je i voluharice i miševi.
Postoji još cijeli niz biljnih kupki koje se koriste kako za zaštitu, tako i za suzbijanje bolesti i štetnika u organskim vrtovima.
Navela sam one koje i sama koristim, ali još bi svakako spomenula
enzim i super tonik (pročitajte više u mojim prošlim postovima), sa kojima rješavam većinu problema u svom vrtu.
Također, redovitim zalijevanjem, malčiranjem i gnojidbom biljke će biti snažnije i otpornije pa će se lakše oduprijeti napadu bolesti i štetnih nametnika.
Ovaj način vrtlarenja iziskuje puno znanja, iskustva, ali i poznavanja biologije i ekologije i zahtjeva stalno promatranje, praćenje i razumijevanje prirode, pa je za svakog organskog vrtlara veoma važno pravodobno upotrijebiti najučinkovitije metode protiv pojedinih štetnih vrsta, uskladiti se sa prirodom, učiti od nje, prilagoditi se i iznad svega voljeti je.
Biljke repelenti (zaštitnici) organskog vrta
Sadnja cvijeća i ljekovitog bilja u zajednici sa povrćem, provjerena je metoda kojom se postiže prirodna ravnoteža i sklad, kao i prirodna zaštita vrta. Ovakvom sadnjom oponašamo prirodu, pa naši povrtnjaci odišu mnoštvom boja i mirisa.
Kopriva zasijana uz rubove gredica stimulira rast većini bilja, slično djeluje i grah posijan oko celera, kamilica oko luka ili hren oko krumpira.
Bosiljak blagotvorno djeluje na većinu bilja, pa ga je dobro posijati po cijelom vrtu.
Posebno ga vole rajčica i krastavac.
Metvica i pelin štite bilje od mnogih insekata.
Neven izlučuje fitoncide (sok iz korijena), koji odbija nematode, pa ga je dobro saditi uz mrkvu i između ruža, slično djelovanje ima i
kadifica.
Kamilica pročišćuje tlo na metar oko sebe, privlači na sebe biljne uši i daje bolji okus povrću, posebno ju je dobro saditi oko luka, poriluka, celera i krumpira.
Kadulja tjera leptire kupusare, puževe i mrkvine muhe.
Timijan i miloduh odbijaju razne vrste gusjenica.
Boražina privlači pčele u vrt, a njeno korijenje prozračuje teško tlo. Dobro ju je saditi pored tikvica, a posađena pokraj kupusa štitit će ga od raznih nametnika.
Dragoljub je dobro saditi blizu kupusnjača, rajčica, krastavaca, krumpira ili ispod voćaka jer privlači na sebe lisne uši, te tako štiti bilje. Kada se raširi po tlu služi kao živi malč, pa čuva vlagu u tlu.
Suncokret privlači ptice u vrt koje se hrane nametnicima, a svojim izmetom bogatim fosforom gnoje tlo.
Matičnjak djeluje stimulirajuće na drugo bilje i privlači pčele u vrt. Također odbija lisne uši ako je posađen ispod kruške ili jabuke.
Origano pozitivno djeluje na okolne biljke, dobro ga je saditi po cijelom vrtu.
Cvijeće zasađeno oko bilja privući će hrpu korisnih kukaca koji će se boriti protiv napada nametnika.
Organskim vrtlarenjem postiže se sklad između čovjeka, biljaka i životinja, a kada je postignut takav sklad, priroda će puno toga odraditi umjesto nas!
Primjedbe
Objavi komentar