Jesen je idealno vrijeme za slaganje kompostne hrpe jer je vrt prepun različitog organskog otpada koji se može reciklirati zajedno sa svim kućnim organskim otpadom,te na taj način možemo smanjiti ukupni otpad u kućanstvu za čak 30%.
 |
| Kuhinjski otpad |
Pravljenje komposta nije nimalo kompliciran posao, čak bi naglasila da mi je to jedan od omiljenih poslova u vrtu jer iskoristim svu organsku masu koju mnogi pale nazivajući ju smećem.
Najveće zadovoljstvo svakom vrtlaru je fini vrtni kompost koji je sam proizveo i osjećaj da ponovno vraća zemlji sve što je od nje uzeo.
Gdje složiti kompostnu hrpu
Kompostmu hrpu potrebno je složiti na zemlju, najbolje u sjeni nekog drveća kako ne bi bila izložena direktnom suncu koji bi ju previše isušio, pa bi ju je onda bilo potrebno i češće zalijevati.
Važno je da je dostupna te da oko nje ima dovoljno mjesta za dodavanje i okretanje materijala.
Može biti složena samo na zemlju, ali radi ljepšeg izgleda dobro je napraviti neki okvir (drvo, žica, cigla i sl.) u koji ćete sve lijepo složiti jer je praktičnije i estetski privlačnije.
Veličina posude ovisi o tome koliko je velik nečiji vrt te koliko ima sirovine za slagati.
U većim vrtovima potrebno je i nekoliko kompostera kako bi se reciklirao sav organski otpad i kako
bi se prije preradio.
Kompostna hrpa može zauzeti središnje mjesto u vrtu, a ako oko nje posadite neko ukrasno bilje dojam će biti čaroban.
 |
| Kompost u sjeni lijeske |
U svom vrtu jednom kada složim kompostnu hrpu na nju više ne dodajem ništa osim aktivatora pri kompostiranju poput koprive, gaveza i stolisnika koji ubrzavaju proces kompostiranja.
Svu organsku masu sa svoga vrta poslije slažem na drugu hrpu, pa tako imam nekoliko hrpa koje dozrijevaju u različito vrijeme, pa imam dovoljno vrtnog komposta tokom cijele godine kojeg dodajem pri sadnji biljaka ili da bi poboljšala vrtno tlo, odnosno promijenila strukturu tla ( npr. kod
glinastih tala).
Što se sve stavlja na kompostnu hrpu
Za dobar vrtni kompost potrebno je upotrijebiti mješavinu raznih sastojaka, odnosno potrebno je mješati zelenu i smeđu sirovinu u omjeru 1:3.
Zelena sirovina (brzo se razgrađuje)
Pokošena trava, lišće gaveza i kopriva koji su ujedno i odlični aktivatori koji ubrzavaju proces kompostiranja, pileće gnojivo ( bez stelje), mladice korova i biljaka,vodena leća koja je prepuna proteina...
Između zelene i smeđe sirovine ( srednje brza razgradnja)
Otpaci iz kućanstva poput ostataka voća i povrća, vrečice od čaja, talog kave,rezano cvijeće, ostaci stabljika povrća iz vrta, lišće rabarbare, paprat, mekane grančice od obrezivanja živice, stelja od kućnih ljubimaca ( biljojeda), gnojivo sa sijenom i sl.
Smeđa sirovina ( spora razgradnja)
Uvenule jednogodišnje biljke, čvrste stabljike povrća ( npr. od kupusnjača),stara slama, drvenastu grančice od orezivanja,borove iglice, kartonske kutije, papirne vrečice, piljevina i sl.
Da bismo napravili dobar i kvalitetan kompost potrebno je upotrijebiti mješavinu raznih sastojaka koje smo prethodno usitnili ( suho granje i zelene grančice najbolje je usitniti u vrtnoj sjeckalici), zeleni otpad brzo se razgrađuje pa ako je predugačak dovoljno ga je malo sasjeći vrtnim škarama.
Zelena sirovina poput pokošene trave brzo trune pa kako ne bi izazvala neugodan miris potrebno ju je pomiješati sa smeđom sirovinom npr. usitnjenim granjem.
Smeđa sirovina kompostu će dati čvrstu strukturu i potrebna vlakna.
Kroz praksu kompostiranja već ćete steći osjećaj za ispravan omjer zelenih i smeđih sirovina.
U praksi to je omjer otprilike 1/3 zelene sirovine na 2/3 smeđe.
Ako je kompost previše suh treba dodati zelene organske mase, a ako je previše vlažan, smeđe.
Da bi mikroorganizmi na vrijeme razgradili organski otpad osim zelene mase koja sadrži dušik i bogata je hranjivima i smeđe mase koja je bogata ugljikom i siromašna hranjivom, potreban je kisik
i voda.
Kako kompostna hrpa ne bi počela truliti potrebno je voditi brigu o optimalnoj vlažnosti, stoga je veoma važno odabrati mjesto za kompostište gdje će tlo biti dovoljno propusno kako bi višak vode (kiša) slobodno moglo otjecati. Također ako je kompostna hrpa presuha potrebno ju je povremeno vlažiti i obrnuto ako je prevlažna dodati smeđe mase.
 |
| Rijeka prekrivena lećom |
 |
| Vodena leća |
Vodena leća idealna je za kompostnu hrpu jer sadrži brojne mikroorganizme i prepuna je proteina. Također je dodavamo (sretnici koji imaju vrt u blizini manjih rijeka i jezera) kako bi održavali optimalnu vlažnost komposta.
Kako bi to provjerili iz dubine kompostne hrpe potrebno je uzeti nešto materijala koji bi trebao biti poput vlažne iscjeđene spužve.
Da bi kompostna hrpa bila prozračna na dno se stavlja prvo sloj sjeckanog granja kako bi zrak slobodno mogao strujati. Nastavljamo dalje slagati zelenu pa smeđu masu.
Dobro je staviti i zemlje iz vrta i stajskog gnoja radi mikroorganizama koji će potaknuti razgradnju organske mase.
Visina i širina kompostne hrpe trebala bi biti najmanje 1x1 kako bi se omogućio razvoj visoke temperature, a što se duljine tiče ona ovisi o prostoru s kojim raspolažemo pa za duljinu nema ograničenja.
Preokretanje kompostne hrpe služi za ubrzavanje procesa razgradnje ali i njene prozračnosti.
Jednom kada složimo kompostnu hrpu nije ju potrebno preokretati prvih šest tjedana, jer se ona prirodno zagrije pa onda hladi. Nakon toga ako želimo ubrzati proces razgradnje preokrenemo je.
Na taj način, odnosno, što češćim preokretanjem ubrzavamo i proces jer konstantno održavamo visoku temperaturu kompostne hrpe, pa na taj način zreli kompost možemo imati već nakon 3-6 mjeseci.
 |
| Preokretanje kompostne hrpe |
Dodavanjem aktivatora pri preokretanju hrpe (lišće gaveza, kopriva, stolisnik) doprinosimo bržem procesu sazrijevanja.
 |
| Gavez |
Kod preokretanja kompostne hrpe bitno je da vanjske dijelove organske mase stavljamo u sredinu, a masu koja je bila u sredini van.
 |
| Preokretanje kompostne hrpe |
Svakim novim preokretanjem jedan dio mase vraća se unutra gdje se temperatura podiže na 50-70 stupnjeva Celzija.
Na toj temperaturi uništavaju se mnogi štetni organizmi, uzročnici bolesti, kao i sjeme korova.
U zimskim mjesecima usporava se proces razgradnje pa je kompost potrebno prekriti nekim prozračnim materijalom (karton, slama, stari tepih i sl.) kako bi ga sačuvali od prevelike hladnoće i vlage.
Kako znati kada je kompost zreo
Zreo komost ujednačenog je izgleda, mrvičast, tamno smeđe do crne boje i miriše na šumsku zemlju.
U njemu je sva organska masa prerađena osim ponekih većih grančica koje možemo izvaditi i staviti u novu kompostnu hrpu.
Vrtni kompost može se klasificirati kao srednje plodno sredstvo za poboljšavanje plodnosti tla.
Primjenjuje se tako da se pospe po tlu oko 1 cm debljine i lagano umiješa sa zemljom.
Također se primjenjuje pri sadnji različitog bilja umjesto drugih vrsta umjetnih i štetnih gnojiva.
Poboljšava plodnost kao i strukturu tla, a recikliranjem organske mase podržavamo čisti okoliš i prirodni eko sustav.
Primjedbe
Objavi komentar