Vrt u studenom

Predivno sunčano vrijeme u studenom sa temperaturama od 20-tak stupnjeva Celzija, omogućilo mi je da obavim većinu radova u vrtu i pripremim ga za nadolazeću zimu.
Nakon orezivanja grmova i voćaka, košnje travnjaka, voćnjaka i dijelova oko okućnice, te svakodnevnog prikupljanja lišća, bilo je potrebno svu tu organsku masu reciklirati.
U jesen se mnogi pitaju što učiniti sa gomilom lišća i granja od orezivanja, pa većina njih pribjegava dobro iskušanoj metodi paljenja, te na taj način uništavaju dragocjenu organsku masu, koja je tako potrebna našem zemljištu.

Lišće lijeske

Sva ta masa može se kompostirati na različite načine.
Jedan od načina je slaganje kompostne hrpe i pravljenje vrtnog komposta.

Kompost prekriven kartonom

Velike količine lišća najbolje je posebno odložiti u zaseban spremnik za lišće jer je potrebno duže vremena za razgradnju kako bi se stvorio tzv. listinac.

Listinac

U većim vrtovima poput mojega zna se dogoditi da ni nakon slaganja nekoliko kompostnih hrpi, još ima dovoljno neiskorištene organske mase koju je potrebno reciklirati.

Stoga sam ove godine odlučila na svoje gredice slagati više slojeva organske mase i to na način da slažem i zelenu i smeđu masu, kao kad slažem kompostnu hrpu.

Različiti slojevi organske mase za prirodno kompostiranje tla

Za pripremu različitih slojeva rastresite bio mase iskoristila sam sve sa svog povećeg i vrlo bogatog imanja (drveće-lišće,granje, livada-pokošena trava, rijeka-vodena leća),

Najbolji učitelj mi je priroda i svoj vrt polako stvaram oponašajući je koliko je to moguće.

Šumica u sklopu imanja

Naime, promatrajući prirodu možemo dobiti uvid u prirodan proces koji se neprestano odvija pogotovo ako obratimo pažnju na šumsko tlo koje nikad nije golo, već je prekriveno debelim slojem različite organske mase koja se postepeno razlaže uz pomoć brojnih mikroorganizama i kišnih glista, stvarajući tako plodan humus prepun svih vrsta hranjiva neophodnih za rast drveća, raslinja, i svih drugih biljaka koje se smjenjuju u svom životnom ciklusu.

Primjenjujući načela organske obrade tla, strukturu tla u svom vrtu postepeno i strpljivo mijenjam te polako stvaram plodan humus koji će biti hrana mojim biljkama.
Naime, najviše pozornosti i truda ulažem u hranjenje tla i s nestrpljenjem očekujem proljeće kada ću vidjeti rezultate ovakvog načina vrtlarenja.
Ovaj način održavanja vrta u početku traži puno uloženog znanja, truda i upornosti, ali nakon nekoliko godina kada se uspostavi prirodna ravnoteža i sloj bogatog humusa na tlu, naše biljke postaju otpornije i zaštićene od većine bolesti i štetnika, a naš vrt postaje vrt koji više nije potrebno prekopavati i boriti se sa korovima, jer na humusnom tlu manje rastu korovi, prozračnije je i puno lakše ga je održavati.

Priprema vrta za zimu

Nakon što sam počistila vrt od bilja koje je završilo svoj životni vijek, odlažući ga na kompostnu hrpu, krenula sam sa pripremom gredica za zimu.
Ove jeseni zemlju u vrtu nisam preokretala (štihala), već sam je razrahlila bio - vilama.
Ovaj postupak prozračivanja tla posebno se primjenjuje na teškim glinastim tlima što će omogućiti slobodan protok veće količine oborina, ali i potreban dotok zraka.

Rahljenje tla pomoću bio-vila

Kako sam prošle godine napravila povišene vrtne gredice s ciljem obrade sa staza, kako se tlo ne bi zbilo gaženjem, struktura tla je u odnosu na prošlu godinu poboljšana, te sam veoma iznenađena i zadovoljna postignutim.
Prošle godine sam na neke gredice posula obični dunavski pijesak i one su puno rahlije od drugih gredica, pa sam iz tog razloga ove jeseni na svaku gredicu bacila nekoliko kg pijeska.
Dunavski pijesak u sebi sadrži brojne minerale i bogat je kalcijem, ali dobro ga je dodavati postupno na zbijena i tvrda tla (glinasta), kako bi se stvorio povoljan vodozračni odnos.
Naime, glinasta tla ne propuštaju dobro veće količine oborina, te se voda skuplja na površini što dovodi do zaleđivanja, a u proljeće kada sunce isuši svu tu natopljenu zemlju ona se stvrdne i bude poput kamena i vrlo teško ju je obrađivati.
Postupnim dodavanjem pepela, vapnenca i stajskog gnojiva u jesen, popravlja se loša struktura tla, ali uvijek treba biti oprezan i koristiti manje količine svake godine.

Prirodno kompostiranje tla

Prazne gredice sam pognojila u tankom sloju svježim ekološkim konjskim gnojivom pomiješanim sa slamom, a one na kojima ima još povrća (salata, špinat, poriluk, mrkva, cikla...), posula sam vrtnim kompostom.

Gnojidba svježim stajnjakom

Stajnjak sam prekrila sa lišćem (breze, topole, ginka, lijeske), također u tanjem sloju kako bi se brže razgradilo, ponegdje dodavajući sjeckano granje, vrtni kompost i pokošenu travu, kako bi se stvorio rastresit sloj što će ubrzati proces kompostiranja.

Prekrivanje gredica lišćem

Svakodnevno sam skupljala lišće i pri tom iskreno uživala, nije mi bilo nimalo teško jer sam odlučila da nakon što dio stavim na prošlogodišnji listenjak, svaku gredicu prekrijem u jednom sloju.
Lišće breze liječi tlo i brzo se razlaže, stoga sam gledala da svugdje dodam barem jedan dio brezinog uz dodatak i drugog lišća.
Najbolje je koristiti mješavinu različitog lišća, koje će biti mješavina različitih mineralnih komponenti.

Breze nakon što su odbacile svoje dragocjeno lišće

Zatim sam dodala vodenu leću i drezgu koje je ove godine bilo u izobilju. Kako mi je salaš uz rijeku
bilo je potrebno očistiti dio uz mol i na taj način pomoći ribama da dođu do zraka.

Vodena leća

U početku smo je stavljali na kompostne hrpe, a kada smo završili sa slaganjem kompostnih hrpi,
odlučila sam ih slagati i na gredice.
Slaganjem smeđih i zelenih dijelova direktno na zemlji ubrzava se proces kompostiranja pa se nadam da će se do proljeća pretvoriti u plodan humus.
Ako se pak sve ne razgradi do početka proljetne sjetve, potrebno je barem tjedan dana prije razmaknuti svu neprerađenu organsku masu u stranu, kako bi se tlo prosušilo i zagrijalo.

Na kraju, kao najgornji sloj, koji dodatno zagrijava sve složene slojeve i štiti ih od vjetra, stavila sam prošlogodišnju slamu i završila sa pripremom gredica za hladne zimske mjesece koji uskoro dolaze.