Planiranje plodoreda u organskom vrtu

Plodored ili rotacija usjeva je postupak pri kojem srodne vrste povrća uzgajamo svake godine na drugom mjestu u vrtu. Najčešće se preporučuje trogodišnji ili četverogodišnji plodored, iako on može trajati i znatno dulje, što ovisi prije svega od veličine vrta, biljnih vrsta i količine koje želimo uzgojiti.
Da bi uveli u svoj vrt plodored važno je upoznati se sa biljnim porodicama kojoj pripada povrće koje želimo saditi jer svaka biljna porodica otprilike zahtjeva istu grupu hranjiva iz tla, te je sklona napadu istih bolesti i štetnika.
Više o biljnim porodicama pročitajte na:http://organskocarstvo.blogspot.hr/2016/12/planiranje-plodoreda-u-organskom-vrtu.html
Plodoredom, odnosno rotacijom usjeva po vrtu tlo se čuva od iscrpljivanja, a naizmjeničnom sadnjom biljaka dubljeg i plitkog korijena poboljšava se njegova struktura.
Također, sadnjom biljaka iz iste porodice svake godine na drugo mjesto u vrtu izbjegavaju se uvjeti povoljni za razvoj bolesti i pojavu štetnika.
Tako npr. nakon krumpira nećemo na isto mjesto slijedeće godine saditi rajčicu, papriku, patliđan, odnosno biljke koje pripadaju istoj porodici, već npr. mahunarke.

Planiranje plodoreda i zahtjevi biljaka prema količini hranjiva

Napravite popis povrća koje želite uzgajati u svome vrtu i rasporedite ga po skupinama, odnosno biljnim porodicama.
Poželjno je na papiru napraviti nacrt i plan sadnje podjeljen na onoliko godina koliko će trajati plodored.
Također je bitno voditi bilješke tijekom trajanja plodoreda, jer se često može dogoditi da nam neki nasad propadne uslijed vremenskih neprilika, ili ćemo promijeniti plan u nekom trenu, u svakom slučaju važno je prilagoditi se i mijenjati planove držeći se principa plodoreda.

Da bi biljkama osigurali dovoljno hranjiva u tlu prije sadnje u proljeće dodajemo biljkama vrtni kompost, ili u jesen prazne gredice gnojimo stajnjakom .
Treba uzeti u obzir da biljne kulture svrstavamo u tri grupe prema količini hranjiva koje su im potrebne pa tako imamo vrste povrća koje su veoma zahtjevne, one srednje zsahtjevne te povrće koje ima slabe zahtjeve prema hranjivima.

Zahtjevne biljne kulture su: kupusnjače, tikve, tikvice, rajčice, krumpiri, poriluk, celer , stoga je dijelove vrta na kojima planiramo saditi ove vrste potrebno temeljito pognojiti, najbolje stajskim gnojem u jesenskoj gnojidbi.

Srednje zahtjevne biljne kulture: luk češnjak, mrkva, salata, špinat, koraba, rotkvica, paprika, dinja, rotkva i kukuruz šečerac. Dodavanjem veće količine komposta prilikom sadnje osigurati ćemo im dovoljno hranjiva.

Slabo zahtjevne biljke: grah, grašak, matovilac, salate i začinsko bilje uspješno će rasti uz dodavanje manje količine komposta.
Mahunarke ne podnose jako pognojena tla pa ih je dobro uzgajati nakon kultura koje su bogato gnojene npr. krumpira, tikvica, rajčice i sl. Mahunarke pomoću bakterija na svome korijenju vežu dušik iz zraka pa obogaćuju tlo, ali samo ako ostavimo korijenje u zemlji. dakle, samo posiećemo biljke iznad tla nakon završene vegetacije.

Rajčica je samoljubna biljka koja voli doći na isto mjesto u vrtu duži niz godina te ne podnosi rotaciju. Mnogi stručnjaci smatraju da je to zbog toga što rajčica iz svog korijena luči neke tvari u tlo koje stimuliraju njen rast u idućoj godini.

Primjer četverogodišnjeg plodoreda

1. godina
Sadnja zahtjevnijih vrsta bilja s obzirom na količinu hranjiva u tlu nakon obilne gnojidbe kao što su krumpir, tikve, celer. ..

2. godina
Mahunarke (grah, grašak, bob, mahune) koje će vezati dušik iz zraka na svoje korijenje te obogatiti tlo dušikom.

3. godina
Sadnja kupusnjača (kupus, kelj, brokula, koraba, cvjetača) jer im je potrebna veća količina dušika.

4. godina
Korijenasto povrće (mrkva, luk, poriluk, celer i sl.).

U organskim vrtovima poput mojega ponekad je teško pridržavati se strogih pravila plodoreda jer neke biljne kulture sadim prema dobro provjerenim dobrosusjedskim odnosima  te ih često združujem (mješovita sadnja), te na taj način koristim brojne prednosti ovakve sadnje.
Više o mješovitoj sadnji pročitajte na linku: http://organskocarstvo.blogspot.hr/2016/01/mjesovita-sadnja-povrca-cvijeca-i.html

Ipak često se odlučujem za plodored kod uzgoja zahtjevnijih kultura koje sadim na većim gredicama, a sklone su napadu bolesti i štetnika kao što su krumpir, tikve, krastavci, mahunarke, luk i češnjak.
Razne vrste salata i blitve najčešće sadim kao međukulture jer brzo rastu te na taj način popunjavam prazna mjesta na gredicama.