|
Cvijet artičoke |
Artičoka (Cynara scolymus) je mediteranska, višegodišnja biljka koja pripada porodici Glavočika.
Jedna je od najstarije uzgajanih biljaka te ima preko četrdeset različitih vrsta od zelenih pa do ljubičastih.
Bogata mineralima (bakar, kalij, kalcij, željezo, magnezij, fosfor..), vitaminima ( C, K i B), antioksidansima idealna je biljka koja bi se trebala pronaći u svakom vrtu. <3
Artičoka je vrlo popularna biljka u kulinarstvu širom Europe. Iako je cijela biljka jestiva, koristi se samo srce pupa artičoke pa zbog toga postiže i visoku cijenu na tržištu.
Mnogi su mišljenja da je artičoku nemoguće uzgajati na kontinentu jer je trajnica i podložna je smrzavanju.
Uzgoj artičoke moguć je i na kontinentu jer je ona vrlo otporna biljka, ipak, u zimskim mjesecima potrebno ju je zaštititi slamom, lišćem i sl. te sa nekoliko slojeva prozračne folije jer na - 10 može doći do smrzavanja.
Uzgoj artičoke: Trajnica koja raste do 90 cm u širinu te do 1.5 metar u visinu. Listovi su joj dugački, razgranati i bodljikavi i posuti dlačicama.
Artičoka najbolje uspijeva na glinastim tlima srednje teksture, blago kiselim do neutralnim (pH - 6.5 - 7). Ne voli vlažna teška tla na kojima se zadržava voda jer mogu biti uzrok truljenja i propadanja biljke, a u zimskim mjesecima biljke na neocijeditim tlima pdložne su smrzavanju.
Idealno mjesto za artičoku je dovoljno osunčano i donekle zaklonjeno od vjetra.
Artičoka se može uzgajati iz sjemena, sadnica ili pomoću izdanaka.
Sjetva artičoke : Sjeme artičoke sije se u veljači u grijanim prostorima ili direktno u tlo tijekom svibnja. Idealna temperatura za klijanje je 15 - 23 stupnja Celzija.
Sjeme se stavlja u uzgojne posudice (3 sjemenke) i prekrije se sa 1.5 cm zemlje. Nakon zalijevanja posudice je preporučljivo prekriti prozirnom folijom kako bi se održali povoljni uvjeti za klijanje. Kada biljke proklijaju ostavlja se samo jedna biljčica, ona najjača. U svibnju, kada prođe opasnost od mraza biljke se presađuju na stalno mjesto u vrtu. Artičoka razvija širok i visok grm pa se sadi na razmak od najmanje 1 metar.
Razmnožavanje pomoću izdanaka je zapravo sigurniji i brži način uzgoja artičoke. Kod vegetativnog razmnožavanja uzimaju se samo najbolje biljke stare nekoliko godina iz kojih u proljeće kreće rast mnogih mladih izanaka. Nakon što se ogoli rizom biljke, uzimaju se najbolji izdanci koji već imaju razvijen četvti list i odvoje se sa komadićem matične biljke.
Artičoke rađaju 3 - 4 godine pa ih je dobro razmnožavati i pomlađivati svakog proljeća (travanj), ili jeseni (rujan) kako bi ih uvijek imali dovoljno, Sade se u iskopane jame uz dodatak nekoliko šaka vrtnog komposta (dubina oko 20 cm).
Dobro razvijene biljke kojima se redovno uklanjaju plodovi mogu rađati i nekoliko puta tijekom godine. Prva berba moguća je sa dvogodišnjih biljaka već u travnju i svibnju, druga berba u ljeto te treća u jesen.
U vrtu se dobro slažu sa salatama, graškom, rotkvicom, porilukom, crvenim lukom, endivijom i niskim mahunama pa se združivanjem različitog bilja mogu popuniti prazna mjesta između artičoka.
Njega artičoka : Biljke je potrebno redovno zalijevati sve dok ne ojačaju te u sušnim razdobljima tijekom ljeta. Kako bi biljka što duže sačuvala vlagu u području korijena preporučljivo ju je malčirati. Malčirane biljke koje uz to razvijaju veliku lisnu masu biti će zaštićene i od korova. Zbog jakog i razgranatog korijena odrasla biljka je dosta otporna.
Artičoka je zahvalna i otporna biljka te s njom nema većih problema. Ponekad se može desiti da ju napadnu lisne uši koje se lako isperu sa mlazom vode,
U zimu artičoke treba prekriti slamom ili lišćem te zaštititi nekim prozračnim materijalom. Od udara vjetra dobro je oko gredice postaviti kartone.
U proljeće, prije nego biljke počnu rasti treba ih otkriti, prozračiti tlo oko njih ili okopati te dodati zrelog stajnjaka ili komposta.
Berba artičoka: Berba artičoke na kontinentu zbog niskih temperatura moguća je tek u drugoj godini uzgoja. Artičoke se beru kad odebljaju, ali dok su još mekanih te čvrstih i stisnutih pupova. Beru se pomoću vrtnih škara sa stabljikom duljine oko 10 cm.
Otklanjanjem postranih pupova ojačavaju se oni glavni. Ako se pup ne ubere na vrijeme on odlazi u cvijet. Cvijetovi su krupni tirkizno plavi do ljubičasti i prelijepi su ukras u svakom vrtu. Nije rijetko vidjeti cvjetove prepune pčela koje ga rado posjećuju. <3
|
Jestivi cvjetni pupovi |
Dali listovi mogu za caj
OdgovoriIzbriši