Organsko carstvo

Lukova muha (Delia antiqua) i češnjakova muha (Helomyza lurida) najopasniji su štetnici koji mogu biti uzrok propadanja luka, poriluka i češnjaka ako se na vrijeme ne provede zaštita. Prva generacija lukove muhe koja je i najopasnija, jer napada još mlade i nerazvijene biljke javlja se oko polovice travnja pa se prve mjere zaštite provode već krajem ožujka te početkom travnja. Druge dvije generacije javljaju se u svibnju i lipnju, ali obično ne naprave toliko velike štete jer je luk u principu već razvio dovoljno velike glavice. Ranija proljetna sadnja (veljača), ili kasnija (svibanj, lipanj) sigurnije su za sadnju luka, jer se mogu smanjiti posljedice napada. Stari vrtlari sadili su  luk tek početkom svibnja kako bi imali zdrave i lijepe glavice. <3 Lukova muha prezimljava u tlu u obliku kukuljice koja nije veća od zrna riže. Tamnocrvene do smeđe je boje i lako se prepoznaje. Zabušuje se u mlade glavice luka pri čemu se središnji list počinje sušiti pa je ograničen uno...

Stršljeni su najveće eusocijalne ose, a širinom svoga tjemena i veličinom vrlo lako ih razlikujemo od običnih osa. Europski stršljen ( Vespa crabro) je najpoznatija vrsta stršljena koji postiže duljinu od oko 3 - 3.5 cm. Kod nas prvi let možemo očekivati već u proljeće i stoga je potrebno na vrijeme napraviti adekvatnu zaštitu kako čovjeka tako i pčela jer su stršljeni poznati i po nazivu ,,ubojica pčela. Stršljeni love kukce, ali i pčele kojima nakon što ih usitne hrane svoje ličinke. Odrasli stršljenovi uglavnom se hrane nektarom iz voća pa nije rijetkost vidjeti napadnute plodove naših voćaka kojima ne možemo prići od naleta stotina stršljena. Kako bi spriječili ove proždrljivce potrebno im je postaviti slasne klopke u koje će rado slijetati, ali bez povratka. :):):) Najčešće svoja gnijezda grade u šupama, pod krovovima ili pak u šupljim stablima koja je vrlo opasno dirati i uništavati. U proljeće, oplođena ženka (matica) koja jedina preživljava zimu gradi novo gnijezdo za svo...

Maslačak (Taraxacum officinale) pripada porodici glavočika jezičnjača od kojih su brojne vrste izrazito ljekovite. U narodu je poznat i pod drugim nazivima kao što su: mliječnjak, radić, žučanik, žutinica, milosavka, smetanka, popino gumno, talijanska salata i dr. Biljka koja raste na livadama, travnjacima, uz puteve i kanale, česta i u našim vrtovima pa je mnogi smatraju korovom kojeg je potrebno ukloniti ni ne znajući da je teškim bolesnicima itekako potrebna i da je pravi dar prirode svima nama. Svi dijelovi biljke (korijen, cvijet, stabljika i list) su izrazito ljekoviti i koriste se u narodnoj medicini za liječenje brojnih bolesti. Pripravci od maslačka stimuliraju sve žlijezde te pojačavaju izlučivanje žlijezde slinovnice, žlijezda želuca i crijeva, jetre, žućnog mjehura i gušterače. Sušenje maslačka Čajevi od lista i korijena maslačka potiću metabolizam i stimulativno djeluju na zdrave organe za izlučivanje te potiću na izlučivanje višak tvari iz tijela. Svi ...

Kefir je veoma zdrav fermentirani mliječni napitak kiselkastog okusa koji se priprema od kefirne gljive koju mnogi nazivaju i tibetanskom gljivom. Smatra se da potjeće sa Kavkaza i da se tamo koristi već preko 1000 godina. Stanovnici Kavkaza svoj dug život ispunjen zdravljem navodno mogu zahvaliti upravo neograničenoj konzumaciji kefira koji proizvode od kefirnih zrnaca. Kefirna zrnca razmnožavaju se u mlijeku i smatra se da mogu trajati vječno. Kefir nastao od kefirnih zrnaca u mnogočemu se razlikuje od kupovnog kefira koji nastaje od hmelja i ima mnogo manje nutritivnih vrijednosti. Kefirna gljiva naziva se još i eliksirom mladosti jer produkt koji od nje nastaje "kefir" na organizam djeluje kao izvrstan čistač svih toksina koji su prisutni, a rezultat su loše prehrane, štetnih navika, i zagađenosti zraka. Zbog ovih osobina koje kefir posjeduje lijek je za mnoge bolesti jačajući pritom imuni sustav ljudskog organizma. Kefir normalizira mikrofloru želuca, lijek je ...

Jedno od najpoznatijih insekticida i fungicida koji se koristio u vrijeme naših starih vrtlara (protiv plamenjače, pepelnice i napada brojnih štetnika) te veterinara (mačja kuga). Danas se ovo sredstvo koristi u biodinamičkoj poljoprivredi kao preventivno i zaštitno sredstvo protiv brojnih nametnika i gljivičnih oboljenja voćaka, vinove loze, ruža, ali i svih biljnih kultura koje su sklone napadu štetnika i gljivičnih bolesti poput rajčice, paprike, krumpira i dr. Također, primjena sumpora dozvoljena je u ekološkoj proizvodnji, a mnogi stručnjaci navode da je sumpor sigurniji i da ima bolji učinak u zaštiti od bakra koji je teški metal i taloži se u tlu. Vapneno - sumporna juha dobiva se kuhanjem gašenog ili hidratiziranog vapna i sumpora, a nastali produkt je vapneni sumpor ili kalcijev polisulfid. Postupak pripreme vapneno - sumporne juhe Kuhanje ove tekućine radi sigurnosti najbolje je obaviti izvan kuće, zbog plinova koji isparavaju i mogu proizvesti neugodan miris. Moja ...