Fermentirano povrće je jedno od najboljih izvora probiotika, enzima i dobrih bakterija koje pomažu našem organizmu u održavanju zdrave crijevne flore te stoga i cjelokupnom zdravlju jer je 80% imunološkog sustava smješteno u crijevima.
Sama riječ pro - biotik doslovno znači ,,za život,,. Probiotici su živi mikroorganizmi, najčešće bakterije, koje su zaslužne za uspostavljanje ravnoteže u crijevima. U našem probavnom sustavu nalaze se i ,,dobre,, i ,,loše,, bakterije, a kako bi uspostavili ravnotežu potrebno je unositi probiotike te na taj način osnažiti imuni sustav.
Proces fermentacije djelomično razgrađuje neke sastojke u hrani te ona postaje probavljivija pa su hranjive tvari lakše dostupne te s time i iskoristive. Tijekom fermentacije stvaraju se vitamini B skupine, uključujući folnu kiselinu, riboflavin, nijacin i sl. Fermentirani proizvodi sadrže antioksidanse i enzime koji su zaslužni za čišćenje toksina iz tijela pa su izvrsni za detoksikaciju organizma.
Fermentirano povrće nije dovoljno zastupljeno kod nas, iako je poznato diljem svijeta i koristi se tisućama godina. Najpoznatiji fermentirani proizvod je svakako kiseli kupus koji u sebi sadrži 20 puta više C vitamina nego svježi.
Mnogi još uvijek ne znaju da je moguće fermentirati sve povrće i proizvesti probiotike koji će nam biti dostupni tijekom zime kao prevencija za mnoge bolesti.
Fermentiranje povrća
Za fermentaciju mogu se koristiti razne vrste povrća što ovisi o ukusu i naravno dostupnosti. Ja sam koristila kupus, mrkvu, zelenu rajčicu, papriku, ljute papričice, feferonke, karfiol, luk.
Od začina se mogu koristiti đumbir, bosiljak, origano, kim, biber u zrnu i sl.
Potrebne su staklenke, himalajska, ili morska sol i destilirana voda.
Staklenke operite i stavite ih u pećnicu na oko 100 stupnjeva, dvadesetak minuta, kako bi se sterilizirale. Sterilne staklenke su vrlo bitne kako bi se spriječilo moguće kvarenje povrća.
Odabrano povrće dobro operite te uklonite sve nećistoće, sjemenke i sl. te ga narežite po želji na kolutiće, kriške ili prutiće. Izvažite nasjećeno povrće kako biste znali koliko ćete dodati soli. Na 1 kg povrća trebat će vam 3% soli što je 30 g, ili oko 1 i pol do 2 jušne žlice.
Povrće slažite u sterilne i ohlađene teglice, dobro ga nagnječite i pritisnite te stavite plastične prstenove kako ne bi isplivalo na površinu te izazvalo kvarenje. Povrće punite do 2/3 teglice. Sol otopite u prethodno prokuhanoj i ohlađenoj vodi te zalijte povrće, tako da ga voda prekriva 3 - 4 cm. Neka ostane nekoliko cm slobodnog prostora do vrha staklenke, jer kad započne fermentacija može se dogoditi da tekućina iscuri iz teglice.
Staklenke se u tijeku fermentacije ne zatvaraju potpuno kako bi kisik bio dostupan da se povrće ne usmrdi. Možete staviti metalne zatvarače, ali ih ne smijete zavrnuti kako bi se plinovi mogli osloboditi, ili samo stavite prirodnu tkaninu i stegnite pomoću gumice.
Staklenke složite u neku posudu i smjestite na neko mjesto u sjeni. Nije dobro da bude izloženo direktnom svjetlu, kao ni potpunoj tami.
Idealna temperatura je od 22 pa do 25 stupnjeva i važno je da bude stabilna.
Kada započne proces fermentacije, povrće će pustiti svoje sokove pa je normalno da se rasol zamuti, ali s vremenom će se razbistriti. Nakon 7 - 10 dana u ovakvim uvjetima povrće je ukiseljeno pa ga je potrebno zatvoriti metalnim zatvaračima i odložiti na što hladnije mjesto (najbolje u hladnjak), kako bi se usporila bakterijska aktivnost i daljnje kiseljenje. Različiti su ukusi pa je povrće najbolje probati kako bi odredili da li je dovoljno kiselo. Netko voli jako kiselo povrće te će stoga trebati sačekati koji dan ili tjedan duže.
Ako se pridržavate navedenog uputstva, povrće pripremljeno na ovaj način ne bi se trebalo kvariti i može stajati na hladnom nekoliko mjeseci. Teglica kad se otvori podložna je kvarenju pa ju treba spremati u hladnjak dok se sav sadržaj ne potroši.
Primjedbe
Objavi komentar