Od sjemenke do zdrave biljke u 5 jednostavnih koraka 🌱

Uvijek me je fascinirala jedna stvar: Kako mala sjemenka sadrži sve te informacije i energiju da naposljetku postane velika i očaravajuća biljka? Upravo iz tog razloga sjemenke izazivaju u nama jedno veliko poštovanje i ljubav prema životu. Iako na kraju životnog ciklusa biljka umire, ona iza sebe ostavlja savršene cjeline koje iznova i iznova reproduciraju njezino postojanje. Ljubav prema sjemenkama budi u nama želju da svakoj omogućimo što bolje uvjete. Zato  je dobro pratiti ovih 5 koraka sjetve kako bi svakoj sjemenci omogućili da postane zdrava i sretna biljka u našim organskim oazama:

1. Sve počinje od sjemenke i zato je bitno da sjeme bude kvalitetno i zdravo. Prije svega potrudite se na kraju svake sezone sačuvati svoje sjeme. Nepisano pravilo organskih vrtlara je  da sjemenka postaje uistinu organska tek nakon 7. godine rasta u našim vrtovima bez vanjskih utjecaja pesticida i kemikalija. Kroz tih sedam godina biljke se prilagođavaju podneblju i svakom godinom su sve otpornije na vremenske uvjete i česte bolesti koje ih mogu snaći. Zato je upravo vaše sjeme najbolje sjeme koje možete posaditi u svom vrtu. Ako do sada niste skupljali svoje sjeme ovo je onda odličan poticaj da krenete odbrojavati vaših sedam godina za svaku vrstu biljaka u svom vrtu. Uvijek dobro dođe malo novih vrsta kako bi nas iznova veselile i intrigirale. Tada se potrudite birati sjeme koje je već raslo u vašim krajevima. Najbolje ih je razmjenjivati sa susjedima koji vrtlare organski ili s ljudima za koje znate da ne prakticiraju nikakve štetne prakse u svojim vrtovima. Dobro je i izbjegavati sadnice iz staklenika jer s njima često dolaze razne bolesti. Pogotovo izbjegavajte uvozne sadnice jer postoji šansa da s njima dolaze i nove invazivne vrste raznih štetnika.
   
2. Vrijeme početka sjetve je jako bitno. Nikada ne želimo prerano započeti sa sjetvom jer svakoj biljci je potrebna različita količina svjetlosti u ranim fazama razvoja. Ako biljku posijemo prije njenog vremena ona će biti izdužena i krhka jer nije bilo dovoljno svjetla koje bi joj omogućilo zdrav rast. Zato je strpljenje dobra vrlina svakog vrtlara. Osim okvirnog poštivanja vremena sjetve uvijek je dobro pratiti i mjesečev kalendar. Stoljetna iskustva vrtlara sažeta su u njemu i nikada nije na odmet poslužiti se s njima. Ovdje možete pronaći mjesečev kalendar za ovu godinu.
   
3. Ojačavanje i zaštita biljaka može krenuti već sa samom sjetvom. Priprema kupke za sjemenke prije sjetve omogućuje biljkama zdraviji razvoj. Kupke za biljke pomažu boljem i bržem proklijavanju sjemena, omekšavaju vanjsku opnu sjemenke, pospješuju rast dobrih mikroorganizama te pojačavaju otpornost samih biljaka. Najbolja kupka koju možete pripremiti svojim sjemenkama je Humofix. Na linku možete pročitati i detaljne upute pripreme kupke te koje sjeme treba koliko držati u biljnoj kupki. Ako nemate sve trave iz ove mješavine, to nije problem. Koristite one koje imate. Već i samo jedna trava može uvelike pomoći vašoj biljci u kasnijim fazama razvoja. Ovo je mali korak u procesu sjetve koji vam može značajno olakšati kada biljke porastu i budu zdrave.
   
   
   
4. Sada je vrijeme za sjetvu u zatvorenom ili sjetvu na otvorenom. Ako sijete u zatvorenom važno je pripremiti kvalitetan  i sterilan organski supstrat. Druga važna napomena je da držite posijano sjeme podalje od zrelog voća ili petrolejskih lampi. Naime, zrelo voće oslobađa etilen. To je molekula koja signalizira da je vrijeme za dozrijevanje. Upravo zbog nje se događa da voće na granama počinje masovno dozrijevati. Kada prva jabuka dozrije ona oslobađa etilen koji signalizira i drugim jabukama da je vrijeme za dozrijevanje. Upravo to se događa i kada stavite u posudu zrelo voće pored nezrelog pa ono za nekoliko dana dozrije, iako je već ubrano. Etilen u zatvorenom čini da male biljke počinu gnjiliti i umirati. Štetan je i za velike biljke jer izaziva trulež. Još je jedan razlog zašto treba držati zrelo voće podalje od sjemena. To su pljesnjive mušice. One su privučene na zrelo voće, a u vlažnom supstratu se razmnožavaju. Njihove ličinke se među ostalim hrane i mladim korijenjem malih biljaka pa ih stoga mogu i uništiti. Osim toga letenjem po biljkama šire pljesni, gljivice i bakterije. Tu pošast svakako treba pokušati izbjeći dok su biljke vrlo mlade. Dobro je pored sjemena preventivno staviti žute ljepljive trake koje ih privlače.

   

   Pljesnjiva mušica. Izvor slike: planetnatural.

5. Kada biljke porastu pikirajte ih kako bi ojačale. Zatim ih posadite u vrt kada dođe vrijeme sadnje. Nemojte se žuriti. Vrijeme uvijek nosi svoja iznenađenja. Velika je žalost kada nam iznenadni mraz uništi sav dobar trud. Prilikom sadnje pobrinite se da ste tlo pripremili i obogatili humusom. Zemlja daje, ali njoj je potrebno povremeno i vratiti hranjive tvari. Posebno je dobar savjet držati se mješovite sadnje biljaka, ali nikako nemojte zaboraviti i na plodored. Dobar plan sjetve i sadnje omogućava biljkama da podržavaju jedna drugu u rastu, ali i da se izbjegnu bolesti uzrokovane nepoštivanjem plodoreda. 

Vrtlarski prstići postaju sve nestrpljiviji i dolaskom sunčanih dana sve smo više ponukani da krenemo s pripremama za novu sezonu. Ovo je odlično vrijeme za treniranje strpljenja, ali i obnavljanje znanja o organskim praksama vrtlarenja kako bi nam urod bio zdrav i bogat. Želim vam uspješnu sezonu sjetve dragi moji organski vrtlari! 💚