Svi postovi po kategorijama

Svi postovi Organskog carstva po kategorijama

-
  Kako bi Vam omogućila lakše snalaženje i traženje objavljenih postova Organskog carstva složila sam ih po kategorijama. Klikom na bilo koji naslov direktno se otvara Vaš željeni post. :) Korak po korak do vlastitog organskog vrta: Čišćenje i priprema zemljišta Izrada tople gredice Sjetva mog eko povrtnjaka Vrtlarski radovi u rano proljeće Kako složiti kompostnu hrpu? Kako povećati broj glista u organskom vrtu? Početak vrtlarske sezone Mješovita sadnja Osnove organskog vrtlarenja 1. dio Osnove organskog vrtlarenja 2.dio Urbani vrt 1.dio Urbani vrt 2. dio Božje ovčice kao zaštitnice organskog vrta Recikliranje jesenskog lišća Kako pripremiti organski vrt za zimu Prepoznavanje tipa tla u vašem vrtu Poboljšanje strukture tla i njeni poboljšivači Određivanje i mijenjanje pH vrijednosti tla Biljke kao indikatori tla Planiranje plodoreda u organskom vrtu Malčiranje - prekrivanje tla organskom masom Sjetva sjemena u zatvorenom - uzgoj presadnica Planiranje sjetve/sadnje u organskom vrtu B il
7 komentara

Prirodni hormon rasta od soka vrbe - za uspješno ukorjenjivanje bilja

-

 

Vlado Kos / Cropix

Vrba pripada porodici Salicaceae, rodu Salix, kojemu pripada preko 400 vrsta raširenih po cijelom svijetu.

Dvodomna je biljka, koja ima i muške i ženske cvjetove, a raste na vlažnim tlima, uz rijeke, bare, potoke, kanale te uz rubove šuma.
Bogata je fitohormonima ili auksinima (grč. auxein = rasti), to su biljni hormoni koji se stvaraju u vršnim dijelovima stabla, korijenja i grančica, te podstiću rast korijenja ( rizogeneza), kod vegetativnog razmnožavanja, djeluju na rast i razvoj biljaka potićući biljke na intenzivno cvjetanje, reguliraju različite fiziološke procese od klijanja sjemena pa do sazrijevanja plodova.
Vrba sadrži i salicilnu kiselinu ( Salicylic acid ), koja sprječava razne bakterije i nametnike te ojačava imuni sistem biljke koja je zalijevana vrbinim sokom.

Vrbin sok je prirodni, ekološki hormon rasta koji ubrzava zakorjenjivanje biljaka koje želimo razmnožiti vegetativnim putem.
Pripravak od vrbe se dobije kada iz mladih izbojaka vrbe izvučemo fitohormone - biljne hormone rasta.
Potrebno je isjeckati oko 100 g vrbinih mladih grančica i preliti sa 500 ml prokuhane mlake vode.

Vlado Kos / Cropix

Grančice ostaviti u vodi 24 sata pa po potrebi procijediti.
U dobivenu tekućinu stave se reznice te ostavljaju u njoj slijedeća 24 sata.
Nakon toga reznice se sade u vlažan supstrat ili pijesak te prekrivaju najlonom ili plastičnom bocom kojoj se reže dno i skida čep. Nakon nekoliko tjedana, ovisno o vrsti reznica, kada biljke puste korijenje mogu se presaditi na stalno mjesto.
Vrbin sok  možemo koristiti i kod zalijevanja rasada, ali ga je potrebno razrijediti sa vodom u omjeru 1:3, te također i kod pikiranja biljaka, potrebno je biljku nakratko uroniti u otopinu prije pikiranja. Biljke će u startu biti otpornije na bolesti te će razviti jači korijenov sustav.
Čuvati se može nekoliko tjedana u hladnjaku, ali prije upotrebe treba ga ostaviti na sobnoj temperaturi.





Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Tablica dobrih i loših susjeda u vrtu

-
Slika
Pojam dobri i loši susjedi u vrtu potjeće još od davnina i znanje o utjecaju koje biljke imaju jedna na drugu prenose se sa koljena na koljeno. Zdrušivanje biljaka izvrsno je za male vrtove jer se na taj način oslobođena mjesta na gredicama uvijek mogu nadopuniti sa biljkom koja je dobar susjed već posađenim biljnim kulturama. Na većim površinama je mnogo teže provesti ovaj način sadnje te se treba pridržavati obaveznog plodoreda. Više o uvođenju i koristi plodoreda saznajte na: http://organskocarstvo.blogspot.hr/2016/12/planiranje-plodoreda-u-organskom-vrtu.html Biljke koje združujemo u sadnji na različite načine utjeću jedna na drugu pa tako imamo: 1.        Biljke koje si izravno pomažu putem korijenskih izlučevina (mrkva - grašak, salata, luk - blitva, kupusnjače - krastavac, kupusnjače - grašak, celer - blitva, celer - luk i sl.).  2.        Biljke koje štite susjede od napada štetnika Zbog svog neugodnog mirisa, ili okusa odbojni su štetnicima, ili su im s
Pročitajte više

Krumpir pod slamom / vrt bez prekopavanja

-
Slika
Foto: Vlado Kos / Cropix "Krumpir pod slamom'' kako mnogi nazivaju ovakav način uzgoja, je metoda sadnje koja se meni najviše svidjela iz nekoliko razloga, koje ću postupno obrazložiti u tekstu. Naime, riječ je o uzgoju krumpira bez prekopavanja tla, iako bih naglasila da se svakako u jesen ili prije sadnje u proljeće zbijeno i vlažno tlo nepovoljne strukture,  prozrači Ruskim, ili bio - vilama, kako bi se unijela potrebna količina kisika u tlo. Prozračivanjem će se na teškim tlima stvoriti i uvjeti za odvodnju viška vode, koja bi se u suprotnom mogla predugo zadržavati na površini. Foto: Vlado Kos / Cropix Ako je tlo već obrađivano, povoljne strukture i dobrih vodo - zračnih odnosa, nije ga potrebno prevrtati ni prekopavati, ali je  potrebno ubuduće pridržavati se načela organske obrade tla : tlo prekrivati organskom masom ( malčirati), ne zbijati ga gaženjem, dodavati vrtni kompost prije sadnje, na gredicama koristiti mješovite usjeve, provoditi gnojidbu i zaštita prirod
Pročitajte više

Lukova muha - najopasniji štetnik luka

-
Slika
Lukova muha (Delia antiqua) i češnjakova muha (Helomyza lurida) najopasniji su štetnici koji mogu biti uzrok propadanja luka, poriluka i češnjaka ako se na vrijeme ne provede zaštita. Prva generacija lukove muhe koja je i najopasnija, jer napada još mlade i nerazvijene biljke javlja se oko polovice travnja pa se prve mjere zaštite provode već krajem ožujka te početkom travnja. Druge dvije generacije javljaju se u svibnju i lipnju, ali obično ne naprave toliko velike štete jer je luk u principu već razvio dovoljno velike glavice. Ranija proljetna sadnja (veljača), ili kasnija (svibanj, lipanj) sigurnije su za sadnju luka, jer se mogu smanjiti posljedice napada. Stari vrtlari sadili su  luk tek početkom svibnja kako bi imali zdrave i lijepe glavice. <3 Lukova muha prezimljava u tlu u obliku kukuljice koja nije veća od zrna riže. Tamnocrvene do smeđe je boje i lako se prepoznaje. Zabušuje se u mlade glavice luka pri čemu se središnji list počinje sušiti pa je ograničen unos hr
Pročitajte više