Kako izraditi toplu gredicu?

 

Topla gredica idealno je rješenje  za sadnju svih vrsta biljnih kultura tijekom cijele godine. Zbog načina na koji se izrađuje vrlo je pogodna za uzgoj biljaka u zimskim mjesecima u godini pa je poželjno da se pronađe u baš svakom vrtu. 

O čemu je zapravo riječ?

Riječ je o tzv. Hugel Kultur - to je tehnika zakopavanja većih količina drveta u tlo kako bi porozni sastav drveta koje se raspada djelovao kao upijajuće spužva, te osigurao vlažnost tla tijekom sušnih mjeseci.
Biljni materijal koji se stavlja u centru gredice, pruža biljkama dosta hranjivih sastojaka za bujniji rast tokom više godina.
Ovakva vrsta gredice idealna je za zimsko, kao i rano proljetno vrijeme, jer se kompostna masa razgrađuje u tlu i otpušta toplinu, pa je primjerena za hladnija razdoblja u godini, ako se prekrije nekom zaštitnom folijom.
Ovakva gredica pogodna je za sve vrste povrća, cvijeća, začinskog bilja, uzgoj rasada i dr. pa se može koristiti tijekom cijele godine.

Kako bi proizvela vlastiti rasad za svoj povrtnjak, iskoristila sam tople dane i svoj plan provela u djelo.
Odabrala sam funkcionalno, osunčano mjesto u vrtu za gredicu na kojem će ona tokom dana dobivati dovoljno sunčeve svjetlosti (sjever-jug).
Izmjerila sam površinu i označila veličinu i oblik gredice, pri tome pazeći da joj mogu prići sa svih strana kako bi izbjegla gaženje, jer je to i jedna od prednosti ovakvih gredica.
Prikupila sam potrebni organski materijal koji će mi biti potreban za punjenje gredice - bodljikavo granje, stare natrule deblje grane različitog drveća, tanje grane, samoniklo ljekovito bilje, lišće, slama i zreli konjski gnoj.

Tlo sam izdubila na dubinu oko 10-15 cm, te okomito složila staru ciglu koja služi kao okvir, ali i odlični izolator.
Na dno gredice prvo sam složila bodljikave grane od orezanih ruža, koje će poslužiti kao zaštita od voluharica, koje će, nadam se zaobilaziti gredicu u širokom luku. (Još bolje rješenje je da se na dno postavi pocinčana mreža sitnijih rupica kako bi bio spriječen ulazak nepoželjnim gostima).
Nastavila sam slagati debelo granje raznog drveća koje služi kao drenaža.
Slijedeći sloj - tanje granje, pa popunjavanje rupa zemljom koju sam prethodno izvadila, nakon toga sam sve dobro sabila, da bi podloga bila što čvršća i zemlja ne bi propadala.
Sve sam posula pepelom, kako bi malo alkalizirala, a ujedno i pognojila tlo izvrsnim kalijevim gnojivom, pa sam nastavila slagati slijedeće slojeve - ekološki zreli konjski gnoj, koji se smatra toplim gnojivom, brzo se razgrađuje, bogat je organskom tvari i sadrži pored dušika, fosfora, kalija, kalcija i niz drugih minerala, i taj sloj sam prekrila zemljom, pa slamom, pa ponovno zemljom na koju sam posula komposta i zeolita u prahu.
Kako nam priroda često uskače u pomoć, tako je i meni pomogla i krupnim kapima kiše počela natapati gredicu, koju je još samo bilo potrebno dobro zaliti, kako bi se popunili eventualni prazni prostori.

Ovakvu gredicu je potrebno održavati svakog proljeća i jeseni nadopunjavanjem komposta, jer će proces kompostiranja izazvati postepeno propadanje zemlje.

Korak po korak do tople povišene gredice u slikama: