Kako uzgojiti organsku mrkvu

Uzgoj organske mrkve (Daucus carota) Mrkva (Daucus carota) dvogodišnja je biljka iz porodice štitarki (Apiaceae) i vrlo je otporna na hladnoću te je preporuka da se sije već u rano proljeće dok je tlo vlažno, iako se može sijati sve do ljeta pa i u jesen. Ovisno o terminu sjetve razlikujemo tri vrste mrkve: one rane, srednje rane i kasne sorte. Cijela biljka je ljekovita (korijen, list i sjeme) te je lijek za mnoge bolesti. Korijen je bogat velikim sadržajem karotinoida iz kojih nastaje vitamin A, a sadrži i vitamine skupine B, te C, E, H, P i D. Također prepuna je i minerala (kalij, kalcij, željezo, fosfor, natrij, magnezij, mangan, sumpor, bakar i dr.) zbog čega je omiljena biljka u svim vrtovima. Kako je dvogodišnja biljka u prvoj godini stvara korijen, dok u drugoj godini stvara generativne organe (cvijet, plod i sjeme). Prvo se pojavljuje predivan aromatičan cvijet koji kada se osuši stvara sjeme koje se sprema za slijedeće godine uzgoja mrkve. Danas su na tržištu dostupne različite sorte mrkve raznih oblika, veličina i boja korijena.

Cvijet mrkve

Mrkva se obavezno uzgaja u plodoredu te na isto mjesto može doći tek nakon tri godine da bi se izbjeglo iscrpljivanje tla i pojava mogućih bolesti i štetnika. Najbolje uspijeva na blago kiselim tlima, a može se uzgajati praktično cijele godine. Vrijeme do berbe je 7 do 18 tjedana vezano za vrstu posijane sorte. Zbog korijena koji prodire duboko u zemlju tlo treba biti duboko prozračno i mrvičaste strukture. Najbolje uspijeva na dubokim, pjeskovitim, ilovastim tlima očišćenim od korova. Ne podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojivima kao i neprerađenim kompostom jer tada dolazi do račvanja korijena. Zbog toga ju je najbolje uzgajati nakon kultura koje su obilnije gnojene kao što su krumpir, kupusnjače, tikve i sl.

 Priprema zbijenog tla za uzgoj mrkve 

Uzgoj mrkve na teškim, zbijenim tlima (glinasta tla) zahtjeva mnogo truda, znanja i upornosti. U svom vrtu najteže mi je bilo uzgojiti mrkvu, peršin i pastrnjak baš zbog zbijenog, teškog i ljepljivog tla pa sam mu godinama popravljala strukturu i pridržavala se načela organskog uzgoja. Priprema gredice za sadnju mrkve uvijek kreće sa dubokim prozračivanjem za koje su idealne Ruske vile jer ne uništavaju strukturu tla, niti se tlo preokreće pa  je sačuvan sav mikrobiološki svijet u njemu. Bitno je da se tlo dovoljno prosuši kako se ne bi ljepila zemlja po čizmama i vilama. Prije prozračivanja tla Ruskim vilama poželjno je na teška tla posuti riječni pijesak i vrtni kompost u omjeru 1:2  koji će se lijepo rasporediti dublje u tlo, što je za koriienaste kulture najvažniji korak kako bi u prozračnom tlu, povoljnog vodozračnog odnosa korijen mogao nesmetano rasti i biti pravilnog oblika. Nakon prozračivanja tla Ruskim vilama tlo nije potrebno naknadno prekopavati jer se pomoću drobilice koja je sastavni dio Ruskih vila tlo već lijepo usitni te ga je prije sjetve potrebno još samo pograbljati kako bi se stvorilo mrvičasto i dobro  pripremljeno tlo za sadnju sitnog sjemena.

 

Foto:Vlado Kos/Cropix

Sjetva sjemena

 Nakon što je tlo dobro pripremljeno, lagano grabljama razgrnemo zemlju te sijemo sjeme na dubinu od 1 cm, na razmak između redova od 20 centimetara. Dobro je prekriti sjeme mješavinom komposta i pijeska i lagano ga povaljati. Na taj način mrkva će lakše nicati jer su stvoreni savršeni uvjeti. Kako je sjeme mrkve dosta sitno često se događa i pregusta sjetva pa da bi se to izbjeglo dobro je sjeme pomiješati sa pijeskom te na taj način izbjeći prorjeđivanje nakon nicanja. U proljetnoj sjetvi mrkve koristim se trikom sijanja sjemena mrkve zajedno sa sjemenom rotkvice jer rotkvica brzo izbija na površinu i označi redove, dok mrkva sporo klija pa mnogi pomisle kako nije uspjela sjetva pa je ponavljaju bespotrebno. Također nakon što počupamo rotkvicu ostaje dovoljno prostora za rast mrkve koju u tom slučaju nije potrebno raščupavati. Ovakav način sjetve idealan je za male vrtove zbog uštede prostora.

Već je svima poznato da su mrkva i luk dobri susjedi u vrtu te da se međusobno štite od mrkvine i lukove muhe pa ih je idealno uzgajati jedno pokraj drugog.

 Dobri susjedi mrkvi su: luk, češnjak, grašak, rotkvica, rotkva, radič, salata, rajčica, blitva, endivija, poriluk, vlasac, neven, različak i kopar. Različak i kopar mrkvi daju slađi okus jer joj osiguravaju dovoljno fosfora.

Njega nasada mrkve

 Kod preguste sjetve potrebno je prorijediti nasad što je najbolje obaviti za hladnijih i oblačnijih dana kako bi se izbjegao napad mrkvine muhe. Iz istog razloga počupane biljčice je odmah potrebno maknuti sa gredice. Prvih mjesec dana nakon sjetve nasad mrkve treba održavati vlažnim te u ljetnim mjesecima ako je tlo jako suho povremeno je potrebno zaliti. Kako bi se što duže održala vlaga u tlu nakon što mrkva nikne dobro ju je malčirati nekom organskom masom pa podebljavati sloj kako ona raste, a pogotovo u ljetnim mjesecima. Idealna prihrana tijekom vegetacije je ona tekućim gnojivom od gaveza i koprive u omjeru 2:1. Gavez osigurava korijenu mrkve potreban kalij, dok kopriva daje potreban dušik listu mrkve kako bi bilo zdravo i bujno.