Krumpir pod slamom / vrt bez prekopavanja

Foto: Vlado Kos / Cropix

"Krumpir pod slamom'' kako mnogi nazivaju ovakav način uzgoja, je metoda sadnje koja se meni najviše svidjela iz nekoliko razloga, koje ću postupno obrazložiti u tekstu.

Naime, riječ je o uzgoju krumpira bez prekopavanja tla, iako bih naglasila da se svakako u jesen ili prije sadnje u proljeće zbijeno i vlažno tlo nepovoljne strukture,  prozrači Ruskim, ili bio - vilama, kako bi se unijela potrebna količina kisika u tlo.
Prozračivanjem će se na teškim tlima stvoriti i uvjeti za odvodnju viška vode, koja bi se u suprotnom mogla predugo zadržavati na površini.

Foto: Vlado Kos / Cropix

Ako je tlo već obrađivano, povoljne strukture i dobrih vodo - zračnih odnosa, nije ga potrebno prevrtati ni prekopavati, ali je  potrebno ubuduće pridržavati se načela organske obrade tla : tlo prekrivati organskom masom ( malčirati), ne zbijati ga gaženjem, dodavati vrtni kompost prije sadnje, na gredicama koristiti mješovite usjeve, provoditi gnojidbu i zaštita prirodnim sredstvima - biljni pripravci.

Ovakav način uzgoja, sličan je konvencionalnom kada su u pitanju osnovni zahtjevi krumpira prema tlu, klimatski uvjeti, rokovi sjetve i upotreba različitih sorti krumpira, ali se veoma razlikuje po pitanju obrade i pripreme tla do njege i zaštite.

Po pitanju odabira sorte krumpira u svom vrtu koristim različite sorte i rani i kasni te crveni i bijeli.
U manjim vrtovima bolje je saditi ranu sortu krumpira, koji će se kontinuirano trošiti (mladi krumpir), a sadnjom krumpira pod slamu može se započeti već u ožujku te prve plodove ubirati početkom lipnja.

Mjesec dana prije sadnje, sjemenski krumpir se stavlja na neko svjetlo mjesto, pri temperaturi od oko 15 - tak stupnjeva, kako bi razvio kratke, tamne, klice (naklijavanje), što će ubrzati nicanje i dospijeće plodova za nekih 2 tjedna ranije.

Foto: Vlado Kos / Cropix

Krumpir (lat. Solanum tuberosum L.), pripada porodici pomoćnica, pa ga u vrtu nije dobro saditi pokraj njegovih srodnika ( rajčice, paprike i patliđana), kako bi se izbjegle razne bolesti i napadi štetnika.
Dobri susjedi krumpiru su: kupusnjače, korabica, špinat, kukuruz šećerac, bob, dragoljub i kamilica.

Krumpir je ''gladna biljka", pa je tlo potrebno pognojiti nekim životinjskim gnojivom bogatim dušikom, ili vrtnim kompostom.
Idealno je u jesen pripremiti tlo za zimu, prekrivanjem sa svježim stajnjakom pomiješanim sa slamom, ali se gnojidba može izvršiti i u proljeće sa zrelim stajnjakom ili kompostom.

Nakon što je tlo pripremljeno za sadnju,  potrebno je pripremiti kartone sa kojih se skidaju sve ljepljive trake.
Kartone provucite kroz vodu i slažite ih na pripremljenu zemlju te ih poravnajte kako bi prionule uz zemlju.

Kartoni će spriječiti rast korova, a s vremenom će, zajedno sa slamom, poslužiti kao izvrsna hrana kišnim glistama i brojnim mikroorganizmima, koji će sve to razložiti u prekrasnu mrvičasu i plodnu zemlju.
Naklijali krumpir sa okcima prema gore, slažite na karton u razmaku oko 30-tak centimetara u redu, a između redova oko 40 centimetara.
Krumpir prekrijte sa malo vrtnog komposta, tek toliko da se ne vidi.
Potrebno je još samo sve prekriti sa slojem natrule slame, debljine oko 15-tak centimetara.

Foto: Vlado Kos / Cropix

Natrula slama je započela proces kompostiranja i biti će dodatno hranjivo krumpiru, a pružiti će i potrebnu vlagu.
Ako pak raspolažete sa suhom slamom ili sijenom, obavezno ju/ga zalijte vodom, kako bi spriječili odnošenje u slučaju jačeg vjetra.
Postoji li opasnost od mraza u fazi nicanja biljčica, prekrijte nasad sa agryl folijom, koja će podignuti temperaturu za nekoliko stupnjeva i spriječiti smrzavanje.
Moj savjet kod ranije sjetve krumpira je da odmah stavite agryl preko slame, te ga učvrstite okolo sa ciglom, kako hladan zrak ne bi ulazio kroz otvore.

Agryl preko nasada krumpira

Njega i zaštita 

Kada biljke dosegnu visinu od oko 10-tak centimetara, ponovno nagrnite novi sloj slame, ili svježe pokošene trave, koja će kompostirati sa slamom i  pružiti  biljci potrebnu vlagu i hranjivo.
Kako biljka raste potrebno je nagrtati nove slojeve slame u više navrata, kako ne bi polegla.
Također, nagrtanjem novih slojeva slame, očuvati ćemo plodove od sunčeve svjetlosti, zbog koje bi mogli pozeleniti.
U tijeku vegetacije, naročito u slučajevima jačih suša, poželjno je u nekoliko navrata dobro zaliti nasad, ali i pognojiti sa tekućim gnojivom od koprive , maslačka i gaveza.

Krumpirova zlatica (lat. leptinotarsa decimlineata), najnepoželjniji je gost u nasadu krumpira, stoga je potrebno redovno pregledavati biljke, ručno pokupiti zlatice ako se pojave.
Naime, pojava zlatica u ovakvoj vrsti uzgoja je vrlo rijetka, jer krumpir ne uzgajamo u zemlji iz koje one naveliko izviru.

U slučaju napada neke gljivične bolesti poput plamenjače,  ili paleži lista, na vrijeme si napravite pripravke, ali i poduzmite preventivnu zaštitu nasada.
( Sve o gnojidbi 1. dio, Sve o gnojidbi 2. dio)

Vađenje krumpira

Ovo je svakako najljepši dio za svakog vrtlara. :)
Tjedan dana nakon cvatnje krumpira, kada gomolji započinju svoj intenzivan rast, možemo početi sa vađenjem prvih mladih krumpirića.
Jednostavno razgrnete slamu, povadite veće gomolje, te ponovno zagrnete biljku, kako bi i dalje nesmetano rasla i obilno rađala.
Plodovi su čisti i pravilnog oblika.

Kada biljke krumpira završe svoj životni ciklus, te se cima posuši, nakon tjedan dana povadite sav preostali krumpir, a slamu poravnajte grabljama i ostavite na gredici kao hranu svom nevidljivom živom svijetu u tlu. :)