Suncokret (Heliantus annus l, ) jednogodišnja je biljka iz porodice glavočika (Astaraceae), porijeklom iz Meksika, a u Europu su je prenijeli španjolski misionari u 16 st. Masovni uzgoj u Europi započeo je tek u 18 stoljeću, iako postoje zapisi da su ga koristili Američki indijanci još 1000 godina prije Krista, kako za svakodnevnu prehranu, tako i u ljekovite svrhe.
Suncokret je dobio simbolično ime zbog svoje sposobnosti okretanju suncu u zoru, kao čast boga Sunca.
Iako u narodu postoji mišljenje kako je suncokret uvijek okrenut prema suncu to se odnosi samo na mlade cvjetne glavice, dok su zrele, starije cvjetne glavice uglavnom fiksirane u mjestu i gledaju prema Istoku. U slučaju oblačnog vremena suncokreti okreću svoje lijepe glavice jedna prema drugoj.
Unutar cvjetne glavice sjemena su poslagana u savršenom spiralnom nizu te tako tvore Fibonaccijev niz - 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144... ( svaki broj u nizu je zbroj prethodna dva broja u nizu), a sve pod zlatnim kutem od 137.508 stupnjeva.
Ljekovitost i nutritivne vrijednosti sjemenki suncokreta poznate su od davnina jer u sebi sadrže obilje bjelančevina, masti, ugljikohidrate, biljna vlakna, kao i vitamine A, B - kompleks, D i E te minerale (kalij, magnezij, željezo, fosfor, selen, kalcij i cink).
Postoje razne vrste i kultivari suncokreta, a razlikuju se po visini stabljike, boji i veličini cvijeta i sjemena te sadržaju ulja u sjemenu. Obični domaći suncokret (Heliantus annus) često naraste i preko 2 - 3 metra te ima debelu, hrapavu stabljiku i kopljasto i srcoliko lišće, dok su hibridne vrste nižeg rasta, razgranatijih stabljika i sa puno više cvjetnih glavica.
Cvate od početka srpnja pa sve do listopada kada se suši te se spremaju njegove cvjetne glavice iz kojih se uzima sjeme za upotrebu u kulinarstvu u raznim receptima.
Prelijepa i višestruko korisna biljka u vrtu
Suncokret je prelijepa i višestruko korisna biljka koja kada procvjeta donosi radost i svjetlo u svaki vrt pa je često viđena u organskim vrtovima i omiljena među vrtlarima. Njegove lijepe cvjetne glavice rado ugošćuju korisne oprašivače pa su prepune pčelica i bumbara. Kada sjeme počne dozrijevati često je meta ptičica koje su korisne u vrtu jer se osim sjemenkica hrane sa štetnim kukcima u vrtu, a usput ga i pognoje svojim izmetom koje je bogato fosforom. Ptičice su i razlog zašto kada jednom posijemo suncokret u svoj vrt on se sam zasijava slijedeće godine jer ga one hraneći se s njim prenose na druge dijelove vrta . U tom slučaju ih samo pažljivo presadimo na dijelove vrta gdje će zablistati poput malih sunašca.
Izvrstan je čistač tla jer ima sposobnost apsorpcije, odnosno upijanja teških metala kao što su arsen, olovo, uran i sl. , a isto tako djeluje i na naš organizam.
Uzgoj suncokreta u organskom vrtu
Suncokret je biljka dubokog i razgranatog korijena pa je prije sjetve potrebno duboko rahljenje tla jer se biljka hrani preko korijena koji joj dostavlja vodu i potrebne mineralne tvari iz tla. Za duboko rakhljenje tla idealno je koristiti se Ruskim vilama koje ujedno i usitnjuju površinu tla ne oštećujući njegovu strukturu. Voli sunčana mjesta u vrtu te bogata humusna i duboka tla neutralne pH vrijednosti.
 |
| Foto: Vlado Kos / Cropix |
Sije se u drugoj polovini travnja u kućice bogato gnojene nekim organskim gnojivom, po par sjemenki, na dubinu od oko 5 cm, na razmak između biljaka za visoke kultivare oko 50 x 50 cm, dok je za niske dovoljan razmak od 30 x 30 cm. Kada biljke niknu, počupaju se slabije razvijene i ostavi se najjača biljka po kučici, ili se presade na drugo mjesto u vrtu. U početku su biljke slabašne i lomljive, ali kako rastu postaju sve čvršće i otpornije. Visoke sorte poželjno je saditi u zavjetrini ili uz neki oslonac jer ih jaki vjetrovi mogu polomiti.
Nakon sjetve sjemena potrebno je održavati tlo vlažnim, a idealno je kada biljke niknu dodavati im postepeno sve deblje slojeve malča oko korijena kako bi se zadržala potrebna vlaga.
Suncokret je idealan potporanj krastavcu u organskom vrtu, pa u svibnju, kada prođu opasnosti od mraza presadnice krastavca dobro je posaditi u njegovom podnožju. Krastavac će se penjati po čvrstoj stabljici suncokreta, a u ljeto prelijepe cvjetne glavice i velika lisna masa suncokreta biti će idealna zaštita osjetljivom krastavcu od ljetnih vrućina, kao i od pljuskova koji su često i razlog obolijevanja krastavca od plamenjače.
Inače, suncokret je otporna biljka koja raste na različitim tipovima tla, dobro podnosi i sušu, ali za bogatiju cvatnju potrebno ga je barem jednom mjesečno prihranjivati sa vrtnim kompostom ili gnojnicom od koprive i gaveza te u sušnom razdoblju zalijevati posebno kada cvate te u fazi punjenja sjemena.
U jesen kada se završi vegetacija te se biljka počne sušiti stabljike zajedno sa praznim cvjetnim glavicama je idealno zapaliti kako bi se dobilo izvrsno gnojivo u obliku pepela koje je puno kalija, kalcija, fosfora, magnezija, ili pak isjeći na sitnije komade i dodati na kompostnu hrpu.
Primjedbe
Objavi komentar