Bosiljak - kralj začina u organskom vrtu


Bosiljak (Ocimum basilicum L.) je ljekovita, začinska biljka porijeklom iz Indije. Naziv ,,basilicum,, izveden je iz grčke riječi basilikon što u prijevodu znači kraljevski.
U egipatskim grobnicama 3500 pr.n.e. pronađeni su ostaci bosiljka što upućuje na njegovu upotrebu i značaj već tisućama godina.
Bosiljak je bio cijenjen začin i u staro rimsko doba u vrijeme vladavine Cezara što potvrđuju zapisi. Zbog svog aromatičnog mirisa i okusa listovi svježeg bosiljka pravi su kraljevski doživljaj u raznim jelima.
Bosiljak je najbolje koristiti u svježem obliku (tijekom sezone) kao dodatak salatama, umacima, salsi, raznim varivima, i sl. dok se u zimskim mjesecima koristi onaj sušeni, smrznuti, ili konzervirani u ulju.



Bosiljak u sebi sadrži eterično ulje do 1 %, cineol, ocimen, metil kalvikol, linalol, cinol, ocimen, pineol, tanin, kvercetin, rutin, glikoide i gorke tvari, saponin, kamfor, vitamine i još mnoštvo drugih ljekovitih tvari.
Upravo se zbog toga još odavnina bosiljak koristi za lječenje bolesti jetre i želuca, protiv crijevnih parazita, bolesti živaca, depresije i neuroze, bolesti pluća, bolesti očiju (tegobe s vidom), pomaže kod hunjavice, gubitka apetita i nesanice, lijek je i za bolesti bubrega, mjehura te ženskih bolesti (potiće mjesečnicu), lijek je i za razne kožne bolesti i još mnogo drugih.
Bosiljak se u narodnoj medicini koristi u obliku čaja, obloga, masti, soka, octa, vina i praška.

Bosiljak u organskom vrtu / u posudi

Bosiljak se kod nas uzgaja kao jednogodišnja zeljasta biljka koja raste u obliku grma, visine 20 - 60 cm.
Stabljika je uspravna sa listovima koji su jajolikog i nazubljenog oblika.
Poznato je mnogo različitih sorti bosiljka koji se razlikuju po boji i obliku cvjetova i listova te po mirisu, okusu i visini biljke.

Bosiljak je veoma atraktivna biljka i vjerujem da će izazvati divljenje bilo da ga posadimo u vrtu, cvjetnjaku ili pak u posudi.

Sjetva / sadnja

Bosiljak najbolje uspijeva u umjereno toploj klimi te se na kontinentu sije u uzgojne posude krajem ožujka i početkom travnja u grijanim prostorijama, a sadnja se obavlja u svibnju kada prođu opasnosti od mraza.
Također sjetva direktno na tlo u vrtu moguća je krajem travnja te početkom svibnja.
Moje iskustvo sa sjetvom bosiljka iz godine u godinu pokazalo mi je da najbolje rezultate postižem kada posijem sjeme u širu pliću posudu koju napunim sa vrtnim kompostom ili kvalitetnim supstratom te samo po njemu pospem sjemenkice  i zalijem sa odstajalom vodom sobne temperature. Kako bosiljak ima veoma sitno sjeme  ne prekrivam ga sa zemljom, nego posudu prekrijem prozirnom folijom kako bi se održali optimalni uvjeti za nicanje. Do faze nicanja biljčica, što je u kućnim uvjetima nakon 7 - 8 dana ne skidam foliju. Na ovaj način zemlja je vlažna i biljčice puno brže počinju nicati.
Optimalna temperatura pri kojoj bosiljak klija je od 18 - 20 stupnjeva Celzija, dok nekoliko stupnjeva više / manje neće naškoditi biljci.

Kada biljka naraste 10 - 12 centimetara i razvije 4 para listića spremna je za presadnju na stalno mjesto.

Za sadnju bosiljka potrebno je tlo obogatiti nekim organskim gnojivom, najbolje kompostom. Najbolje uspijeva na rahlim, humusnim tlima te na dovoljno osunčanim mjestima u vrtu.
Ako ga pak sadite u posudu odaberite sunčane položaje na svojom balkonima / terasama.
Kako je bosiljak biljka plitkog korijena zahtjeva veliku količinu vlage posebno za vrijeme intenzivnog rasta u ljetnim mjesecima.
Stoga je biljku dobro malčirati debljim slojem slame ili sijena kako bi održala potrebnu vlagu u području korijena.

Gnojidba 

Bosiljak je potrebno nekoliko puta tijekom vegetacije prihranjivati nekim organskim dušičnim gnojivom jer je biljka lista. Najbolje tekuće gnojivo koje nije teško napraviti je ono od koprive jer sadrži omjer hranjiva koji je idealan za biljke koje se uzgajaju radi lista.
Dodavanjem vrtnog komposta oko biljke nekoliko puta tijekom vegetacije također omogućujemo biljci da primi potrebna hranjiva i izraste u predivan grm.
Biljke posađene u posude koje se uzgajaju na prozorskim daskama najbolje je gnojiti organskim tekućim gnojivom primjerenim za začinsko bilje.
Uzgoj bosiljka na prozorskim daskama moguć je tijekom cijele godine ako biljku smjestimo na južnu stranu i izložimo sunčevim zrakama barem 4 - 5 sati dnevno.

Berba bosiljka

Berba se uglavnom obavlja postupno tijekom cijele vegetacije otkidanjem listova.
Da bi biljka razvila bočne grane i produžila vegetaciju  nekoliko puta tijekom vegetacije skraćuju joj se vršci na kojima se razvija cvijet.


Listovi bosiljka suše se u tankom sloju na prozračnom i sjenovitom mjestu,  nakon čega se spremaju u staklenke i čuvaju u ostavi.

Sakupljanje sjemena obavlja se krajem ljeta otkidanjem posušenih cvijetova. Kako je sjeme sitno i dobro začahureno u cvijetu potrebno ga je protrljati među prstima iznad neke posude.
Klijavost sjemena je 4 - 5 godina.



Bosiljak zaštitnik vrta

Bosiljak je dobro saditi po cijelom vrtu jer svojim aromatičnim mirisom odbija muhe, lisne uši, komarce, i grinje.
Posađen pokraj rajčice štiti je od štetnika, a svojim cvjetovima privlači korisne kukce. Rajčice koje su rasle pokraj bosiljka imaju mnogo ukusnije plodove.
Nekoliko biljčica bosiljka posađenih oko krastavaca imati će koristan učinak, a plodovi će biti izvanrednog okusa.

Želim Vam uspjeh u uzgoju svojih malih, zdravih, biljčica. <3<3<3



Popularni postovi s ovog bloga

Domaći kečap

Organski vrt u kolovozu

Domaća kisela cikla za zimu