"Krumpir pod slamom'' kako mnogi nazivaju ovakav način uzgoja, je metoda sadnje koja se meni najviše svidjela iz nekoliko razloga, koje ću postupno obrazložiti u tekstu.
Naime, riječ je o uzgoju krumpira bez prekopavanja tla, iako bih naglasila da se svakako u jesen ili prije sadnje u proljeće zbijeno i vlažno tlo nepovoljne strukture, prozrači bio - vilama, kako bi se unijela potrebna količina kisika u tlo.
Prozračivanjem će se na teškim tlima stvoriti i uvjeti za odvodnju viška vode, koja bi se u suprotnom mogla predugo zadržavati na površini.
Ako je tlo već obrađivano, povoljne strukture i dobrih vodo - zračnih odnosa, nije ga potrebno prevrtati ni prekopavati, ali je potrebno ubuduće pridržavati se načela organske obrade tla : tlo prekrivati organskom masom ( malčirati), ne zbijati ga gaženjem, dodavati vrtni kompost prije sadnje, na gredicama koristiti mješovite usjeve, provoditi gnojidbu i zaštita prirodnim sredstvima - biljni pripravci.
Ovakav način uzgoja, sličan je konvencionalnom kada su u pitanju osnovni zahtjevi krumpira prema tlu, klimatski uvjeti, rokovi sjetve i upotreba različitih sorti krumpira, ali se veoma razlikuje po pitanju obrade i pripreme tla do njege i zaštite.
Po pitanju odabira sorte krumpira u svom vrtu koristim različite sorte i rani i kasni te crveni i bijeli.
U manjim vrtovima bolje je saditi ranu sortu krumpira, koji će se kontinuirano trošiti (mladi krumpir), a sadnjom krumpira pod slamu može se započeti već u ožujku te prve plodove ubirati početkom lipnja.
Mjesec dana prije sadnje, sjemenski krumpir se stavlja na neko svjetlo mjesto, pri temperaturi od oko 15 - tak stupnjeva, kako bi razvio kratke, tamne, klice (naklijavanje), što će ubrzati nicanje i dospijeće plodova za nekih 2 tjedna ranije.
Priprema tla
Krumpir (lat. Solanum tuberosum L.), pripada porodici pomoćnica, pa ga u vrtu nije dobro saditi pokraj njegovih srodnika ( rajčice, paprike i patliđana), kako bi se izbjegle razne bolesti i napadi štetnika.
Dobri susjedi krumpiru su: kupusnjače, korabica, špinat, kukuruz šećerac, bob, dragoljub i kamilica.
Krumpir je ''gladna biljka", pa je tlo potrebno pognojiti nekim životinjskim gnojivom bogatim dušikom, ili vrtnim kompostom.
Idealno je u jesen pripremiti tlo za zimu, prekrivanjem sa svježim stajnjakom pomiješanim sa slamom, ali se gnojidba može izvršiti i u proljeće sa zrelim stajnjakom ili kompostom.
 |
| Jesenska gnojidba |
Sada je potrebno pripremiti kartone sa kojih se skidaju sve ljeplive trake.
Kartone provucite kroz vodu i slažite ih na pripremljenu zemlju, poravnajte ih, kako bi prionule uz zemlju.
Kartoni će spriječiti rast korova, a s vremenom će, zajedno sa slamom, poslužiti kao izvrsna hrana kišnim glistama i brojnim mikroorganizmima, koji će sve to razložiti u prekrasnu mrvičasu i plodnu zemlju.
Naklijali krumpir sa okcima prema gore, slažite na karton u razmaku oko 30-tak centimetara u redu, a između redova oko 40 - 50 centimetara.
 |
| sjemenski krumpir |
Krumpir prekrijte sa malo vrtnog komposta, tek toliko da se ne vidi.
Potrebno je još samo sve prekriti sa slojem natrule slame, debljine oko 15-tak centimetara.
 |
| Krumpir pod slamom |
Natrula slama je započela proces kompostiranja i biti će dodatno hranjivo krumpiru, a pružiti će i potrebnu vlagu.
Ako pak raspolažete sa suhom slamom ili sijenom, obavezno ju/ga zalijte vodom, kako bi spriječili odnošenje u slučaju jačeg vjetra.
Ako postoji opasnost od mraza, nakon nicanja biljčica, prekrijte nasad sa agryl folijom, koja će podignuti temperaturu za nekoliko stupnjeva i spriječiti smrzavanje.
Moj savjet kod ranije sjetve krumpira je da odmah stavite agryl preko slame, te ga učvrstite okolo sa ciglom, kako hladan zrak ne bi ulazio kroz otvore.
 |
| Agryl preko nasada krumpira |
Njega i zaštita
Kada biljke dosegnu visinu od oko 10-tak centimetara, ponovno nagrnite novi sloj slame, ili svježe pokošene trave, koja će kompostirati sa slamom i pružiti biljci potrebnu vlagu i hranjivo.
Kako biljka raste potrebno je nagrtati nove slojeve slame u više navrata, kako ne bi polegla.
Također, nagrtanjem novih slojeva slame, očuvati ćemo plodove od sunčeve svjetlosti, zbog koje bi mogli pozeleniti.
U tijeku vegetacije, naročito u slučajevima jačih suša, poželjno je u nekoliko navrata dobro zaliti nasad, ali i pognojiti sa tekućim gnojivom od koprive i gaveza.
 |
| Krumpir na slami |
Krumpirova zlatica (lat. leptinotarsa decimlineata), najnepoželjniji je gost u nasadu krumpira, stoga je potrebno redovno pregledavati biljke, ručno pokupiti zlatice ako se pojave.
Naime, pojava zlatica u ovakvoj vrsti uzgoja je vrlo rijetka, jer krumpir ne uzgajamo u zemlji iz koje one naveliko izviru.
U slučaju napada neke gljivične bolesti poput plamenjaće ili paleži lista, na vrijeme si napravite pripravke, ali i poduzmite preventivnu zaštitu nasada.
(
Sve o gnojidbi 1. dio,
Sve o gnojidbi 2. dio)
Vađenje krumpira
Ovo je svakako najljepši dio za svakog vrtlara. :)
Tjedan dana nakon cvatnje krumpira, kada gomolji započinju svoj intenzivan rast, možemo početi sa vađenjem prvih mladih krumpirića.
Jednostavno razgrnete slamu, povadite veće gomolje, te ponovno zagrnete biljku, kako bi i dalje nesmetano rasla i obilno rađala.
Plodovi su čisti i pravilnog oblika.
 |
| Mladi krumpir |
Kada biljke krumpira završe svoj životni ciklus, te se cima posuši, nakon tjedan dana povadite sav preostali krumpir, a slamu poravnajte grabljama i ostavite na gredici kao hranu svom nevidljivom živom svijetu u tlu. :)
Primjedbe
Objavi komentar