Dragoljub je još jedna jednogodišnja cvjetnica koja bi svoje mjesto trebala pronaći u svakom organskom vrtu.
Porijeklom iz toplijih krajeva južne Amerike, dragoljub (potočarka) je biljka iz porodice Tropaeolaceae, a raste kao samonikla biljka u svjetlijim bukovim šumama.
Listovi dragoljuba nalik su listu lopoča, a cvijet je poput zvončića ili klobuka pa se još naziva i kapucinka.
Cijela biljka je jestiva te se koristi u kulinarsvu i u pučkoj medicini u obliku ljekovite tinkture.
List dragoljuba sadrži obilje vitamina C, a svojim kiselkastim okusom dati će aromu mješanim salatama. Cvjetni pupovi i sjemenke imaju okus po papru, a dodavaju se kao dekoracija raznim jelima. Salate ukrašene cvjetovima dragoljuba neodoljive su i djeci pa će ih rado konzumirati. :)
Zelene sjemenke mogu se ukiseliti u octu i poslužiti kao kapare u jeftinijoj varijanti.
Dragoljub je jedan od najjačih prirodnih antibiotika, afrodizijak i zaštitnik vrta, stoga je neizostavna biljka u našem vrtu koja će nam koristiti na više načina. :)
U urbanim vrtovima dragoljub možemo posijati u žardinjere zajedno sa krastavcima, salatama ili pak sa ostalim cvijećem. Visoki dragoljub može poslužiti i kao penjačica na ogradama terasa te će izgledati čaarobno i maštovito.
Postoji nekoliko različitih vrsta dragoljuba u nekoliko boja, koje variraju od nježno žute do narančaste i crvene.
Niske sorte dragoljuba rastu kao grmić i dosežu visinu oko 30 cm, dok visoke sorte mogu narasti i preko 2 metra, ali kako nemaju vitice s kojima bi se penjale na potpornje, uglavnom pužu po tlu, stvarajući tako predivne grmove koji su idealna zaštita tla od isušivanja (sunce) i ispiranja (kiša).
Uzgoj dragoljuba - tlo, sjetva, sadnja i njega
Dragoljub će najbolje uspijevati na siromašnijim tlima jer ako je tlo bogato dušićnim gnojivom može se dogoditi da biljka razvije ogromnu zelenu masu, ali da cvatnja bude oskudna, ili pak da izostane.
Sije se u travnju direktno na stalno mjesto u vrtu, ili u klijališta te se naknadno presađuje na željena mjesta u vrtu.
Sjeme je krupno i dobro ga je prije sjetve namočiti u mlaki čaj od kamilice (1-2 sata), što će ubrzati klijanje.
Sjetva se vrši na dubinu od 2 centimetara, nakon čega je potrebno sve dobro zaliti odstajalom vodom ili kišnicom.
Biljka uglavnom proklija nakon tjedan dana, ali nekad se može dogoditi da se klijanje protegne i na tri tjedna.
Kako je dragoljub biljka iz toplijih krajeva, vrlo je osjetljiva na smrzavanje, pa ako postoji mogućnost od pojave mraza nakon što je nikla, biljku je potrebno zaštititi nekim pokrovom poput slame ili sijena.
Cvijeta od lipnja pa sve do pojave prvih mrazeva u listopadu.
Dragoljubu je u sušnijem dijelu godine potrebna redovita opskrba vodom kako bi obilno cvjetao i dizajnirao neodoljivu živopisnu sliku na našim gredicama.
Sjeme dragoljuba ubiremo u jesen kada se dobro posuši te ostavljamo na nekom toplom mjestu sve dok se ne izgubi svu vlagu, nakon čega ga spremamo u posudice za čuvanje sjemena.
Dragoljub kao zaštitnik organskog vrta
Iako je dragoljub uglavnom dobar susjed u vrtu većini bilja, njegova svojstva najbolje ćemo iskoristiti ako ga sadimo uz povrtne kulture kojima će biti odličan saveznik u borbi protiv napada raznih štetočina. Mješovitom sadnjom povrća i cvijeća u vrtu privlačimo korisne kukce koji će uz oprašivanje suzbiti i štetnike.
Naime, dragoljub je veoma privlačan lisnim ušima i gusjenicama, pa ga je dobro posaditi u blizini rajčice i kupusnjača, a idealna zaštita je i voćkama. Ako ga posadimo u podnožju voćke, odigrati će dvostruku ulogu : poslužit će kao prelijepi prekrivač tlu te će zadržavati potrebnu vlagu, a u slučaju napada lisnih ušiju poslužit će kao mamac, pa će na taj način biti izvrsna zaštita voćkama.
Dobar susjed je i tikvama i krastavcima jer svojim aromatičnim mirisom odbija štetne kukce.
U jesen, kada se njegovi grmovi prepuni cvijeta veličanstveno prošire po vrtu biti će korisna zaštita i od miševa koji baš i ne uživaju u njegovom mirisu.
Posađen između redova krumpira, spriječiti će napad zlatice.
I za kraj mnogo se raspravlja o tome da li dragoljub štiti od puževa ili ne.
Njegova je uloga da privlači puževe kojima je prava poslastica, pa je na taj način zaštita okolnom bilju. Također, puževi se vole zavlačiti u sjenu njegovog grma gdje imaju potrebnu vlagu, pa ih je moguće pokupiti i odstraniti sa vrta.
Koliko je učinkovit kao mamac za puževe, najbolje je da sami donesete zaključak po tom pitanju. :)
Primjedbe
Objavi komentar