Gnojidba i zaštita organskog vrta - 1. dio


Svakom organskom vrtlaru prioritet bi trebao biti upoznavanje  tla kojega obrađuje, kako bi mogao poboljšati njegovu strukturu i povećati plodnost.
Poznato je da rastresitom organskom masom poput vrtnog komposta, natrulog lišća, isjeckanih grančica preostalih od orezivanja ili pak stajskim gnojivom hranimo razna stvorenja koja žive u tlu, a ona izgrađuju strukturu i povećavaju plodnost tla.
U mom povrtnjaku stoga nema nikakvog otpada, jer sve recikliram i ponovno vraćam zemlji u raznim oblicima (kompost, malč, zelena gnojidba), ili razne ljekovite biljke koristim za pripravu gnojnica.

Biljkama su za rast potrebne različite hranjive tvari tzv. makronutrijenti, a najvažniji su dušik (N), koji utječe na rast lisne mase i izdanaka,  magnezij (Mg), koji je važan za proizvodnju klorofila, fosfor (P), važan je za rast korijena, kalij (K), za cvatnju i rast plodova, te povećava otpornost biljaka na štetnike, bolesti, i smrzavanje,  kalcij (Ca), štiti biljke od prijevremenog opadanja lišća i plodova npr. uslijed djelovanja visokih temperatura (suša).
Pored navedenih makronutrijenata biljkama su potrebni i mikronutrijenti (elementi u tragovima), kao što su željezo (Fe), mangan ( Mn), bakar (Cu), Cink (Zn), bor (B), molibden (Mb) i dr.

Svako tlo sadrži u određenoj mjeri hranjive tvari koje su potrebne biljkama u većim, ili pak manjim količinama, a iskusni vrtlar (onaj koji pomno prati rast bilja u svom vrtu), s vremenom će instinktivno znati prepoznati što je kojoj biljci potrebno, te odrediti koje prirodno gnojivo upotrijebiti i osigurati biljci potrebne hranjive tvari.
Ako se na biljkama počnu pojavljivati pjege, ili lišće počne žutjeti ili opadati, znakovi su koji upućuju na nedostatak potrebnih hranjivih elemenata koji su neophodni za daljni rast i razvoj i potrebno je nahraniti biljku sa određenom vrstom gnojiva.

U svom organskome vrtu prema potrebi koristim cijeli niz različitih prirodnih gnojiva, od jednostavnijih do složenijih.
U svojim prijašnjim postovima navela sam da svoj povrtnjak gnojim vrtnim kompostom, ali kako je potrebno određeno vrijeme da on bude tehnološki zreo i spreman za upotrebu, stoga ga nikada ne mogu proizvesti onoliko koliko bi željela, često pripremam različite vrste gnojnica od samoniklog ljekovitog bilja, ali i od lišća povrća iz svoga povrtnjaka.
Već od ranog proljeća, pa sve do kasne jeseni, priroda nam nudi cijeli niz ljekovitog bilja koje raste svugdje oko nas poput koprive, gaveza, maslačka, preslice, stolisnika, kamilice i mnogih drugih, koje će u obliku gnojnice pružiti našim biljkama sve potrebne makro i mikronutrijente, ali i biti preventivna zaštita u našim povrtnjacima.
U proljeće i ljeto kada biljke razvijaju veću lisnu masu, potrebno ih je  dohranjivati oko 2 puta mjesečno, a kasnije kada stvaraju plodove, dovoljna prihrana sa tekućim gnojivima biti će samo jednom mjesečno.


KOPRIVA  je bogata dušikom koji je neophodan za razvoj zelene mase, ali sadrži u manjim količinama i kalij i fosfor, pa od koprive pravim gnojivo za lisnato povrće poput kupusa, kelja i raznih salata, te ju koristim i kao zaštitno sredstvo koje koristim preventivno u svome vrtu.


GAVEZ sadrži u većim količinama kalij, element koji je veoma važan za diobu korijena te za okus i boju povrća, te željezo, kalcij, fosfor i mangan, ali i B-vitamine. Ovo će gnojivo nahraniti gladne biljke kao što su rajčica, tikve, bundeve, krastavci, paprike, ali i lukovičasto povrće, neophodnim mineralima.


Izvrsna gnojnica može se napraviti od obje gore navedene biljke (kopriva + gavez) , pa će ovakvo gnojivo sadržavati veće količine i dušika i kalija, kao i mnogih drugih hranjivih elemenata u tragovima.


Uvijek je potrebno biti oprezan pri gnojidbi, te ne treba pretjerivati kako biljkama ne bi naštetili ako npr. unesemo preveliku količinu dušika plodovitom povrću kao što je rajčica, pa će ona umjesto plodova, stvoriti lisnu masu.

Svoj povrtnjak gnojim gnojnicom otprilike dva puta mjesečno i to je sasvim dovoljno za biljke da dobiju sve potrebne hranjive elemente.
Također, kvalitetnu gnojnicu pravim i od drugih ljekovitih biljaka kao što su maslačak (ubrzava rast i povećava kakvoću plodova), neven (poboljšava rast i zdravlje plodova, posebno ga vole rajčica i lisnato zelje), kamilica i stolisnik ( sprečavaju rast bakterija i gljivica), boražina (štiti biljke od raznih vrsta štetočina, te sadrži visoki postotak kalija), te od lišća cikle, špinata, kelja, kupusa (gnojiva bogata dušikom koje voli većina povrća) i dr,, jer svaka ova biljka sadrži različite hranjive tvari koje će biljke iskoristititi za svoj pravilan razvoj.

Boražina


List cikle

Kelj

Kamilica

Kupus

Stolisnik



POSTUPAK PRIPREME GNOJNICE

Za pripremu bilo koje gnojnice potrebno je 1 kg svježih listova i 10 litara vode.
Listove biljaka potopiti u vodu (koristiti plastične ili drvene posude), te ostaviti stajati oko 2 tjedna na otvorenom, malo dalje od kuće (zbog neugodnog mirisa), gnojivo je potrebno svaki dan promiješati i prekriti nekom prirodnom, prozračnom tkaninom, a nakon  što završi fermentacija (kada se prestane pjeniti), dobivenu tekućinu procijediti i razrijediti sa vodom u omjeru 1:10 prije zalijevanja povrća.


Odlično gnojivo za ubrzani rast paprike priprema se od svježeg kvasca.
potrebno je 1/2 kg svježeg kvasca rastopiti u malo vode i dodati nekoliko žličica šećera. Kada kvasac nabuja, razrijediti ga u pet litara vode i zaliti paprike, koristiti ovakvu vrstu gnojidbe svakih petnaest dana.



Ljuske od jaja najveći su prirodni izvor kalcija. Kako bi kalcij postao dostupan biljkama kojima je potreban, ljuske je potrebno usitniti i preliti prirodnim jabučnim octom, ili enzimom, pa ostaviti stajati oko 3 tjedna. Potrebno je koristiti staklenu posudu, koja se prekrije nekom prozračnom tkaninom i  otopinu svaki dan promiješati.
Nakon završetka fermentacije, dobivenu tekućinu procijediti i koristiti kao folijarnu prihranu (preko lista), potrebno je 2-3 žlice otopine na litru vode.
Koristiti za špricanje rajčice, paprike i drugih biljaka kojima je potreban kalcij.





Popularni postovi s ovog bloga

Uzgoj jesenskog češnjaka na organski način

Izrada tople gredice

Recikliranje jesenskog lišća