Svi postovi po kategorijama

Svi postovi Organskog carstva po kategorijama

  Kako bi Vam omogućila lakše snalaženje i traženje objavljenih postova Organskog carstva složila sam ih po kategorijama. Klikom na bilo koji naslov direktno se otvara Vaš željeni post. :) Korak po korak do vlastitog organskog vrta: Čišćenje i priprema zemljišta Izrada tople gredice Sjetva mog eko povrtnjaka Vrtlarski radovi u rano proljeće Kako složiti kompostnu hrpu? Kako povećati broj glista u organskom vrtu? Početak vrtlarske sezone Mješovita sadnja Osnove organskog vrtlarenja 1. dio Osnove organskog vrtlarenja 2.dio Urbani vrt 1.dio Urbani vrt 2. dio Božje ovčice kao zaštitnice organskog vrta Recikliranje jesenskog lišća Kako pripremiti organski vrt za zimu Prepoznavanje tipa tla u vašem vrtu Poboljšanje strukture tla i njeni poboljšivači Određivanje i mijenjanje pH vrijednosti tla Biljke kao indikatori tla Planiranje plodoreda u organskom vrtu Malčiranje - prekrivanje tla organskom masom Sjetva sjemena u zatvorenom - uzgoj presadnica Planiranje sjetve/sadnje u organskom vrtu B il

Arbuskularne mikorize i njihova primjena u organskom povrtnjaku



Endomikoriza je najzastupljenija u uzgoju povrtnih kultura jer 95 % biljnih vrsta uspostavlja simbiozu sa ovim tipom.
Za sada je poznato oko 250 vrsta gljiva koje čine endomikorizu.
Endomikoriza uključuje arbuskularnu, erikoidnu i orhidejsku mikorizu.

  Arbuskularna  mikoriza

Arbuskularna mikoriza ili AM  javlja se u 85 % svih biljnih porodica i u usjevima mnogih vrsta.
Hife ovih gljiva proizvode glomalin, koji može biti jedan od glavnih skladišta ugljika u tlu.
Ova vrsta mikorize je najvažnija za vrtlarenje pa ju stoga pobliže opisujem.
Arbuskularne mikorize nemaju poprečne membrane što olakšava protok hranjiva kroz hife.
Hife AM prodiru u stanicu biljke i proizvode strukture koje su zaslužne za ime ove gljive ( arbuskule). Hife ne prodiru u samu unutrašnjost stanice već samo invaginiraju staničnu membranu. Struktura arbuskula značajno povećava kontaktnu površinu između hifa i citoplazme stanice i tako omogućuje kvalitetnu razmjenu nutrijenata između njih.

Prednosti korištenja AM u povrtlarstvu

Arbuskularne mikorize mogu se koristiti za uzgoj skoro svih vrsta povrća osim kupusnjača, cikle i repe jer s njima ne uspostavljaju simbiozu.
Mikorize su posebno pogodne  u područjima sa lošim tlima jer imaju stimulativan i oporavljajući učinak za samu strukturu tla.
Poznato je da hife mikoriznih gljiva uvećavaju površinu korijena biljke i do 1000 puta i na taj način povećavaju volumen tla iz kojeg korijen crpi hranjive tvari. Da bi se hife gljiva izgradile i rasle potrebno im je manje energije nego biljci za izgradnju korijenja što biljci kojoj je dodana mikoriza u područje korijena omogućuje da brže napreduje i ranije donosi plodove sa većim prinosima.
Hife su veoma tanke što im omogućuje grananje duboko u tlo u svim pravcima te one lako dolaze do hranjiva koja su korijenju biljaka daleka i nedostupna.

Biljke kojima je AM dodan prilikom pikiranja brže se razvijaju stvarajući jači korijenov sustav te se brže oporovljaju od stresa nastalog kod presadnje sadnice na stalno mjesto u vrtu.
Također otpornije su na patogene gljivice, ali i druge štetne organizme u tlu.
Mikoriza će omogućiti biljci opstanak u stresnim uvjetima (suša) dostavljajući joj potrebnu količinu vode, a štititi će ju i od teških metala i soli u tlu.

U organskom uzgoju mikorizne gljive imaju veliki značaj jer se smanjuju potrebe za upotrebom zaštitnih sredstava budući da su biljke uzgojene pomoću AM jačeg imunog sustava i mnogo otpornije od biljaka kojima nije dodan AM.

Kako uzgojiti mikorizne sadnice


Mikorizne gljive mogu se koristiti prilikom sjetve, presadnje  ili sadnje sadnica u vrtu.
Uglavnom se koriste prilikom pikiranja biljaka  od kojih je moguće dobiti veći urod kako bi se opravdala ekonomska učinkovitost.
Dodavanje AM prilikom pikiranja biljke omogućit će razvoj jačeg korijenovog sustava te će sadnica biti mnogo otpornija i puno brže će napredovati jer će se uspostaviti simbioza već u ranoj fazi razvoja.

Upotreba mikoriza u obliku suhoh preparata vrlo je jednostavna pa ću vam opisati na primjeru pikiranja rajčice i prikazati u slikama. :)


1. Pripremimo posude (čaše od jogurta, male kaliće...) i napunimo ih mješavinom supstrata i zemlje ili komposta i zemlje.
U ovoj fazi više nije potrebno koristiti kvalitetan supstrat namijenjen klijancima pa slobodno koristite mješavinu zemlje koja vam najviše odgovara.

2. U sredini posude izbušite dublju rupicu i dodajte oko 2 žlice mikoriznih gljiva (suhi preparat).


3. Pažljivo izvadite presadnicu iz posude u kojoj je rasla kako joj ne biste ozlijedili korijen (najbolje pomoću nekog drvenog štapića) i posadite u posudu s mikorizama te zalijte odstajalom vodom.


Bitno je da mikorize stavite u područje korijena biljke kako bi se uspostavila simbioza korijena i gljive.

4. Biljke je potrebno redovno zalijevati te će nakon otprilike 3 tjedna one biti spremne za presadnju u vrt.



Nakon 18 dana usporedila sam sadnice rajčice sa mikorizama i bez njih.
Pogledajte korijenov sustav kod mikoriznih i običnih sadnica.

Mikorizna sadnica

Obična sadnica

Mikorizne sadnice su razvile mnogo jači korijen iako je prošlo tek 18 dana.

Posadila sam jedan dio rajčica (nekoliko mikoriznih i nekoliko običnih sadnica) u vrt i prekrila tunelom te se nadam da ću ove godine ranije ubirati zrele plodove.

Ranija sadnja rajčice u tunelu

Mikorizna sadnica
Nadam se da će eksperiment uspjeti, pratiti ću daljnji razvoj te ću Vas svakako o svemu obavijestiti . :)





Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Tablica dobrih i loših susjeda u vrtu

Krumpir pod slamom / vrt bez prekopavanja

Tušt (portulak) - lijek iz božje ljekarne