Organski uzgoj jagoda



Prve jagode koje sazore u Vašem vrtu razveseliti će i Vas, ali još i više Vaše najmlađe koji će sa veseljem ubirati zrele, zdrave i sočne plodove te će se radovati odlasku s Vama u vrt.
Ovo je provjeren način kako malene privući u vrt da ga odmalena zavole i nauče cijeniti i poštivati ono što nam priroda nesebično pruža. :)

Jagoda (Fragaria) višegodišnja je biljka koja pripada porodici ruža (Rosaceae) i jedino je voće kojemu je sjeme izvan njegova ploda.
Zbog neodoljivog okusa i mirisa, bogata mnoštvom vitamina i minerala ubraja se u jedno od najomiljenijih voćnih vrsta.

POLOŽAJ I TLO

Jagode su dosta otporne biljke i podnose tla različite pH vrijednosti, ali kako bi osigurali dobar urod, a jagode sačuvali od mnogih problema (bolesti, štetnici) trebamo im osigurati rahla, prozračna tla, dobre ocjeditosti te što bogatija organskom tvari (humusom).
Jagode smjestite na što sunčanija mjesta u vrtu što je posebno bitno za rane sorte koje mogu stradati u slučaju naleta niskih temperatura -5 stupnjeva Celzija do -7 stupnjeva Celzija.

Mlade biljke mogu se saditi tokom cijele godine (izuzev zime) pa je tlo potrebno unaprijed pripremiti npr. za proljetnu sadnju sadnica, tlo u jesen prozračite, povadite korove i umjereno pognojite stajnjakom te prekrijte slojem neke organske mase (slama, sijeno, lišće) koje će gliste i brojni mikroorganizmi preko zime razgraditi u plodan humus.



PRIPREMA I SADNJA


U proljeće nekoliko tjedana prije sadnje lagano ukopajte u tlo svu organsku masu koja se nije razgradila te gredicu obogatite još i vrtnim kompostom ( nekoliko kg po kvadratu).


Sada gredicu prekrijte slojem slame debljine oko 5 cm.
Slama će saćuvati biljke od vlage i smrzavanja (rane sorte),  zaštititi će plodove od truljenja i prljavštine, održavati tlo duže vlažnim te spriječiti rast korova.
Također, slama će sačuvati biljke od nepotrebne vlage koja može biti uzrok pojave sive plijesni (Botrytis) koja uništava plodove.

Prije sadnje sadnica iskopajte dovoljno velike jamice kako bi se u njih smjestila korjenova bala.
Korijenov vrat ostavite iznad razine tla te biljku lagano utisnite u tlo i dobro zalijte.
Razmak između sadnica je 30 cm, a između redova 50.


NJEGA NASADA

Nasad jagoda na istom mjestu u vrtu može biti tri godine nakon čega ih je potrebno prebaciti na drugo mjesto u vrtu.
Kako bi se izbjegla neke bolesti poput crvene truleži korjena,  jagoda na isto mjesto na kojem je bila može doći tek nakon šest godina, također treba izbjegavati i tlo na kojem je rasla malina.            
Loše predkulture za jagodu su rajčica, grašak, krumpir, kukuruz i repa jer ih napadaju isti štetnici.
Dobri susjedi u vrtu jagodama su češnjak, luk, poriluk, vlasac, špinat, rotkvica i salata glavatica.
Sadnjom nekoliko češnjaka između redova jagoda sprječit će te napad grinja, a mirisom otjerati neke nepoželjne nametnike.
Za loše susjede u vrtu jagodama, smatraju se kupusnjače.


Redovno pregledavajte nasad kako bi na vrijeme mogli djelovati i sačuvati biljke od mnogih problema.
Tijekom sušnijih dana u godini jagode je potrebno redovno zalijevati (jutro ili večer), pri čemu je potrebno izbjegavati zalijevanje po lišću.
Pojava pepelnice učestalija je za vrijeme sušnijih dana, pa je najbolje osigurati kap na kap navodnjavanje, kako bi se izbjeglo izazivanje ove bolesti zbog polijevanja cijele biljke.

Idealno sredstvo za zaštitu nasada jagoda je poljska preslica jer sadrži salicilnu kiselinu koja će štititi nasad od pepelnice, hrđe, crvenog pauka i grinja.
Detaljnije o zaštiti pročitajte na : Gnojidba i zaštita organskog vrta

BERBA

Nakon što su pobrani plodovi, potrebno je ukloniti svo suho lišće i ukloniti vriježe sa jagoda te odnijeti na kompostnu hrpu.
Jagodama treba dodati vrtnog komposta i slame, kako bi nastavile zdravo rasti i rađati i tijekom slijedeće sezone.


RAZMNOŽAVANJE JAGODA

Jagode se najčešće razmnožavaju pomoću vriježa koje se u toku vegetacije nekontrolirano razmnožavaju i same ukorjenjuju u tlo pa se može  stvoriti pregustti sklop u kojem neće imati dovoljno prostora za normalan rast i razvoj.
Razmnožavanje jagoda pomoću vriježa je najpoznatiji način jer se na svakom članku (nodiju) razvijaju mlade biljke sa razvijenim korjenjem spremnim za sadnju.
Stoga je potrebno ukloniti nepotrebne mladice kako bi posađene biljke imale potreban prostor.
Ako želite proširiti nasad, ostavite nekoliko mladica na svakoj zdravoj biljci te ih u jesen presadite na pripremljenu gredicu.

Neke grmaste jagode krupnijih plodova te mjesečarke koje ne puštaju vriježe, razmnožavaju se dijeljenjem korjenove bale.

Za sve Vas koji nemate svoje vrtove, a privlači Vas uzgoj jagoda, jednostavno riješite da ih posadite u nekim posudama ili sanducima na svojim balkonima ili terasama te omogućite svojoj djeci da se o njima brinu, što će za njih biti jedna predivna avantura u kojoj će puno toga naučiti i vjerujte, bit će Vam zahvalni. :)

Uzgoj jagoda u sanduku -idealan način uzgoja na terasama ili dvorištu


Popularni postovi s ovog bloga

Domaći kečap

Organski vrt u kolovozu

Domaća kisela cikla za zimu