Kamilica - vrijedna biljka za nas, ali i naše vrtove


Kamilica (lat. Matricaria chamomilla), jednogodišnja je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), porijeklom je iz istočnih dijelova Sredozemlja, ali na kontinentu je odavno udomaćena i smatra se korovom. Često se zamjenjuje sa rimskom kamilicom (Anthemis nobilis). Obje se koriste za pripremu biljnih čajeva te imaju karakterističan miris.
Latinski naziv Matricaria potječe od riječi majka, odnosno matrix, što znači majka i maternica.
U starim zapisima stoji da se koristila kod porođaja i za liječenje brojnih poremećaja kod žena.

Kamilica je rasprostranjena u cijeloj Europi i Aziji, a raste na sunčanim položajima.
Biljka je visine od 15 - 60 cm, a cvjetne glavice nalaze se na pojedinačnim stapkama. Cvijet je dvospolan, sastavljen od žutih cjevastih cvjetića u sredini i bijelih latica koji ga okružuju.
Kamilica cvate od kraja travnja pa sve do rujna te se tijekom ovoga razdoblja mogu ubirati njene cvjetne glavice i sušiti na prozračnom i sjenovitom mjestu.


Upotreba kamilice je višestruka. Koristi se u narodnoj i službenoj medicini kao biljka čiji su sastojci i aktivne tvari dobro istražene te je priznata kao najljekovitija biljka.

Pripravci:
(Iz knjige Marie Treben - ZDRAVLJE IZ BOŽJE LJEKARNE)

Čaj:
Vrhom punu čajnu žlicu preliti sa 1/4 litre vode, pustimo da kratko odstoji.
Pomaže kod nadimanja, grčeva, želučanih tegoba, proljeva, kod smetnji i izostanka menstruacije, temperature, bolnih rana i zubobolje.
Kamilica je stoga lijek za sve, a posebno za malu djecu.



Oblozi:
Veliku žlicu kamilice preliti sa 1/4 litre vreloga mlijeka, procijedimo i od toga pravimo tople obloge.

Ulje od kamilice:
Napunimo staklenu teglicu osušenim cvijetovima kamilice i prelijemo sa hladno prešanim djevičanskim maslinovim uljem, tako da ulje prekrije cvjetove. Poklopimo i držimo 14 dana na suncu.
Povremeno protresemo staklenku.
Procijedimo i čuvamo u hladnjaku.
Koristimo za njegu lica, kose, tijela, ali i za masažu kod slučajeva neuralgije i trganja udovima.

Mast od kamilice:
250 g svinjske masti zagrijemo na temperaturu pečenja, u nju dodamo dvije pune šake svježih cvjetova kamilice, kad se zapjeni, promiješamo, poklopimo i ostavimo da odstoji preko noći.
Slijedeći dan je malo zagrijemo i procijedimo kroz lanenu krpu te ulijemo u čiste staklenke.
Koristimo kod svih kožnih oboljenja, osipa, ili alergija.


Kamilica vrijedna biljka i u našim vrtovima:



Uzgoj kamilice:

Najbolje uspijeva na laganim i suhim tlima.
Sije se izravno na otvoreno u rano proljeće, ili kasno ljeto.
U posude se može sijati u zimu, u zatvorene prostore, ili topla klijališta.
Uspješno je možemo uzgojiti i na svojim balkonima, pa je idealna biljka za urbani vrt.


Sjeme kamilice je veoma sitno, pa ga samo rasipamo po tlu te ga održavamo vlažnim, sve dok sadnice ne niknu, nakon čega ih presađujemo na željeno mjesto.
Djelovanje aktivnih i ljekovitih tvari na tlo odavno je poznato našim starima koji su sijali kamilicu po vrtovima jer su zapazili da biljke koje rastu u njenoj blizini bolje napreduju.
Kamilica na sebe privlači lisne uši koje su hrana bubamarama, tako da je odličan repelent za drugo bilje koje raste u blizini.
Kamilica je biljka koja pročišćuje okolno tlo na metar oko sebe od svih toksičnih tvari, pa je odlično rješenje za sve one koji su u prijelaznom periodu sa konvencionalnog načina uzgoja na organski.
Kamilica bi trebala rasti po cijelom vrtu, a posebno ju je dobro saditi oko luka, poriluka, celera i krumpira.
Mješovitom sadnjom kamilice i povrća uzgojiti ćemo zdravije i ukusnije plodove. :)
Od cvjetova kamilice možemo napraviti i vrijedno gnojivo koje potiče zdravlje biljaka i štiti presadnice i korijenje od patogenih gljivica.
100 g suhih cvjetova prelijemo sa 1 litrom kišnice i ostavimo tjedan dana uz povremeno mješanje.
Dobivenu otopinu razrjeđujemo sa vodom u omjeru 1 : 5. Koristimo za zalijevanje odabranog bilja.
Nerazrijeđenu otopinu koristimo ako želimo ubrzati proces kompostiranja i sprječavanje truleža.
Koristimo ju jedanput mjesečno.

Biljna kupka za sjeme od kamilice :
Dvije vrhom pune žlice suhih cvjetova preliti sa 2 dcl vrele vode i ostaviti 10 - 12 sati da odstoji.
Ovu kupku možemo koristiti za sve vrste sjemenja prije sjetve.
Sitnije sjeme potrebno je držati u ovoj kupci barem 15 minuta, dok je krupnije sjeme poput graška, graha, leće, boba i dr. potrebno namakati najmanje 1 sat prije sjetve.
Sjeme će biti zdravije, otpornije i brže će proklijati.



Popularni postovi s ovog bloga

Uzgoj jesenskog češnjaka na organski način

Izrada tople gredice

Recikliranje jesenskog lišća