Malčiranje - prekrivanje tla organskom masom


Prednosti malčiranja

Malčiranje ili prekrivanje tla organskom masom je metoda koja svoje korijene vuče iz davnina.
To je postupak pomoću kojega organski vrtlari prenose u svoj vrt slike iz prirode što za tlo ima mnogostruke koristi. <3 <3 <3
Želimo li svoj vrt održavati po načelima organskog uzgoja tako da čuvamo tlo i život u njemu onda je prekrivanje tla organskom masom najbolji način za povećanje i čuvanje plodnosti tla.
Malčiranjem tlo štitimo od vremenskih nepogoda koje uništavaju njegovu strukturu. Obilne padaline ispiru hranjiva iz gornjeg sloja (humus) te tlo postaje zbijeno i nepropusno. Narušava se vodno - zračni odnos što za posljedicu ima smanjenje plodnosti i otežanu obradu tla jer se isušivanjem stvara tvrda pokorica pa je vrtlar prisiljen stalno i bespotrebno okopavati tlo oko biljaka, čime uništava strukturu tla.
Tlo koje nije malčirano izloženo je i jakom utjecaju sunčevih zraka (u ljetnim mjesecima) koje ga pregrijavaju i isušuju pa je svakodnevno zalijevanje bilja neophodno što obeshrabruje i one najupornje. :(
U zimskim mjesecima golo tlo izloženo je smrzavanju i umiranju brojnih, korisnih životinjica koje su zaslužne za stvaranje plodnog tla (humus).
Obilne padaline i jaki vjetrovi uzrok su i erozije tla, a da bi to spriječili tlo je potrebno prekriti organskom masom koja se može naći u svakom vrtu.
Prekrivanjem gredica organskom masom suzbijamo i rast korova što za posljedicu ima više vremena za nas pa se možemo posvetiti nekim ljepšim i korisnijim poslovima u svom vrtu. :)
Malčiranjem  bitno utječemo na temperaturu tla (ujednačena dnevna i noćna temperatura) što povoljno utječe na rast bilja i njihovu raniju zriobu te povećan prinos.


Kojom organskom masom malčirati tlo i kada?

Organski materijali koji se najčešće upotrebljavaju kao malč su slama, sijeno, lišće, usitnjene grančice, svježi otkos trave, kompost, jednogodišnji korovi, lišće koprive i gaveza, kukuruzovina, iglice četinara, lišće korisnog bilja iz vrta, karton, novinski papir i sl.
U organskim vrtovima koji se održavaju u skladu sa načelima prirode, sav biljni ,,otpad,, se reciklira i ponovno se zemlji vraća uzeto. Malčiranjem vrta zapravo mi pomažemo i sebi jer se naši poslovi svode na minimum ako uzmemo u obzir da tlo ne prekopavamo, većinu korova suzbijamo, smanjuje se potreba za zalijevanjem bilja, a tlo ispod organskog prekrivača je rahlo i obogaćeno prirodnim gnojivima, dakle mi štedimo i kupnju gnojiva, vodu i snagu. :)
Kako se organska masa u procesu razgradnje smanjuje, s vremena na vrijeme potrebno ju je obnavljati.
Slama je najviše korišten materijal kojim se tlo prekriva jer je izvrstan izolator od ljetnih vrućina (tlo ispod slame može biti hladnije i do desetak stupnjeva), dobro zadržava vlagu, prozračna je i izvrsna je za suzbijanje korova. Debljina kojom se prekriva tlo ovisi o tipu zemljišta i naravno o godišnjim dobima. Kako se slama sporije razgrađuje od sijena time je i učestalost dodavanja novih slojeva mnogo rjeđa što olakšava posao vrtlarima posebno u ljetnim mjesecima.
U zimskim mjesecima slama služi kao izvrsna zaštita od smrzavanja tla te ju možemo koristiti kao prekrivač kultura koje su ostale u tlu (mrkva, peršin, čičoka i sl.) pa ih možemo vaditi prema potrebi.


Teška glinena tla na kojima se zadržava voda potrebno je češće rahliti da bi se uspostavio povoljni vodo - zračni odnos te postepeno malčirati sa različitim slojevima organske mase kako bi se utjecalo na površinsku zbijenost, odnosno da bi se s vremenom popravila struktura tla. Takva tla dobro je prije svega u jesen prorahliti (prozračiti), posuti tanjim slojem pepela ili vapnenca te nakon toga malčirati.
Najbolje je slagati zelene i smeđe dijelove na tlo kao kad se slaže kompostna hrpa.
Kako popraviti strukturu tla pročitajte na : Pokazatelji strukture tla i njeni poboljšivači


U proljeće, desetak dana prije sadnje/sjetve, skida se sva neprerađena masa kako bi se tlo izložilo sunčevim zrakama.

 Nakon sadnje biljaka tlo je dobro prekriti slamom ili sijenom u tanjem sloju, a pojavom većih temperatura taj sloj se može postepeno podebljavati prvenstveno oko kultura kojima je potrebno osigurati veće količine vode (rajčica, paprika, patliđan i sl.).

Na ostalim tipovima tala sa malčiranjem uglavnom nema nekih većih problema.
Uzmimo za primjer godišnja doba. U proljeće tlo prije sjetve izložimo zagrijavanju , nakon nicanja biljčica, na vlažno tlo (ako je potrebno prije malčiranja prvo ga zalijemo kišnicom) postepeno dodajemo sitnu organsku masu (najbolje prosušena, pokošena trava), kako biljke rastu dodavamo sve deblji sloj oko biljaka (dobro je kombinirati slamu, sijeno, prosušene listove koprive, gaveza i sl), pazeći pritom da ih ne zagušimo, odnosno nikad ne stavljamo malč direktno uz biljku, nego ostavimo oko nje malo prostora, kako bi izbjegli mogućnost truljenja i propadanja biljke.
U ljetnim mjesecima oko žednih biljaka (rajčica, paprika, kasni kupus, kasni grašak i sl.) stavljamo namoćenu organsku masu debljine 10 - 20 centimetara što će ju čuvati od isušivanja pa se smanjuje potreba za stalnim zalijevanjem.
Također između biljaka je potrebno držati veći razmak, primjenjivati dublju sadnju i debeli sloj malča.
 Ostale biljke možete malčirati u tanjim slojevima 5 - 10 centimetara debljine (luk, kupusnjaće, mrkva, peršin, mahunarke, ukrasno, ljekovito i začinsko bilje i sl.).
U jesen većina organske mase je već prerađena te je nije potrebno dodavati sve do pojave mrazeva.
Tada je gredice dobro prekriti debelim slojevima organske mase koja će zaštititi sav živi svijet u tlu.
Može se iskoristiti sva masa sa kojom raspolažete u svom vrtu.
Nakon što ste prorahlili gredice možete ih posuti pepelom u tankom sloju, nakon čega slažete slojeve npr. stajsko gnojivo, lišće, slama, sjeckane grančice i sl.
Budite domišljati i kreativni i svoj vrt uredite slikama koje svakodnevno viđate u prirodi. Sigurna sam da nećete pogriješiti, već naprotiv, užvati ćete u svom drugačijem i neobičnom vrtu. <3
Iglice četinara koristite u obliku malča samo za biljke kojima odgovora kisela pH reakcija tla poput borovnica, aronije, azaleja, rododendrona, vrijeska i sl.


Sjeckane grančice izvrsne su za poboljšanje strukture zbijenih, teških tala jer razrahljuju i unose u tlo potreban kisik pa je olakšano otjecanje vode uslijed obilnih padalina. Kako je za njihovo razlaganje potrebna veća kolićina dušika (dušik postaje nedostupan biljkama dok traje proces razgradnje) dobro ih je kombinirati sa svježe pokošenom travom u tankim slojevima ili sa dušićnim gnojivima (konjsko, stajsko, kokošje i sl.)
.

Pokošena trava koja se koristi kao malč je bogata dušikom i obogaćuje tlo brojnim hranjivima. Ako se koristi svježa posipa se po tlu u tankom sloju jer u debljem sloju dolazi do naglog zagrijavanja (anaerobne bakterije), te truljenja što se osjeti po neugodnom mirisu.
Lišće koprive i gaveza ima svoju posebnu svrhu kod malčiranja gredica. osim što je bogato hranjivim tvarima te time povećava plodnost tla, koristi se i za zaštitu bilja od štetočina.
Tako npr. listovi koprive štite krumpir od napada zlatice, lisnato povrće od puževa i sl.



Kompost je idealan za prekrivanje gredica jer osim što je bogat mineralnim tvarima (povećava plodnost tla),  zagušuje rast korova, zagrijava zemljište, stvara idealnu strukturu i vodo - zračni odnos.


Karton i novine (bez boje) koriste se u krajnoj nuždi, uglavnom za suzbijanje dugogodišnjih korova. Uvijek je bolje koristiti organsku masu koja će raspadanjem obogatiti tlo vrijednim mineralnim tvarima.

Nedostatci malčiranja tla koji se spominju u raznim tekstovima na ovu temu uglavnom se odnose na pojavu većeg broja puževa u vrtu. Iako i vrtovi koji se ne malčiraju nisu zaštičeni od ovih ljigavih napasnika. :)


Istina je da se ispod vlažne stelje njihov broj u kratkom vremenu brzo može povećati, ali isto tako, lakše ih je pronći.  U tom slučaju potrebno ih je redovno prikupljati i uklanjati sa vrta. Dobro je posuti tlo pepelom i sjeckanim grančicama te nakon toga slamom ili sijenom. Njihov broj će se sigurno smanjiti jer ne podnose ništa oštro na svojoj sluzavoj koži. :)
Nakon nekoliko godina (otprilike 3), povećanjem sadržaja humusa i pojavom većeg broja glista tlo postaje alkalnije, što nije idealno za puževe jer oni vole kiselija tla.
Suzbijanje višegodišnjih korova nije moguće postići samo prekrivanjem tla organskom masom. Da bi se oslobodili takvih napasti prije nego započnemo sa metodom malčiranja svakako ih je potrebno počupati iz tla prije nego ga prekrijemo.
Debeli sloj malča oko korijena biljke može izazvati truljenje.

Kako se raspada organska masa?

Slama, isjeckane grančice, lišće i sl. su organska masa koja je bogata ugljikohidratima, može se reći da su to sporodjelujuća gnojiva jer se postepeno raspadaju uslijed napada malih životinjica (pauci, grinje, skočibube, stonoge, puževi i insekti, gujavice) i mikroorganizama (gljivice, bakterije) u tlu.
Male životinjice prvo usitnjavaju organsku masu koju potom gujavice unose u tlo gdje se odvija transformacija biljnih ostataka. Gljivice (aktinomicete) i bakterije razgrađuju ostatke biljne mase, prerađuju ih i pri tom luče tvari poput hranjiva, lijepka i antibiotika, a samim tim se izgrađuje povoljna struktura tla te se ono štiti od bolesti.
Gljive i bakterije koje žive u simbiozi (mikoriza) za svoju djelatnost imaju dostavljanje hranjiva biljci (područje korijena) u obliku koji ona može da ih primi te zaštitu od bolesti.
Organizmi tla osim što razgrađuju organsku tvar i izgrađuju humus istovremeno izlučuju i ugljični dioksid, organske kiseline i dr. spojeve koji nagrizanjem mineralnog dijela tla (dublji sloj u zemlji) oslobađaju vrijedna hanjiva za biljke.
Razgrađenu organsku tvar gujavice miješanjem povezuju sa mineralnim česticama tla u humusno - glineni kompleks te pri tome grade kanaliće dubine i do 2 metra u dubinu. Rezultat je prorahljivanje tla i životnog prostora u području korijena biljke, regulacija vodenog i zračnog kapaciteta tla što utječe na brzi i zdravi rast posađenih kultura. >3











Popularni postovi s ovog bloga

Gavezova mast po recepturi Marije Treben

Tinktura od gaveza - čudotvoran lijek

Kako uzgojiti mango iz koštice?