Sjetva na otvorenom u organskom vrtu


Najjednostavniji način uzgoja biljnih kultura je upravo direktna sjetva sjemena u pripremljeno tlo.
Za uspješan uzgoj bilja sa sjetvom se može započeti već u veljači ako su uvjeti u tlu (temperatura i vlaga) idealni za sjeme koje uspješno klija pri nižim temperaturama.
Iskustvo prepoznavanja idealnih uvjeta za sjetvu stječe se kroz praksu višegodišnjeg vrtlarenja te promatranja okolne prirode kao sveukupne cjeline.
Naime, nemoguće je držati se strogih rokova sjetve jer svaka je godina drugačija od prethodne (temperatura zraka i tla, količina vlage i sl.) te se prema tome valja i ravnati.

Priprema tla za sjetvu

Priprema tla trebala bi započeti tjedan -  dva prije sjetve jer se na taj način postižu uvjeti koji su potrebni za uspješno klijanje sjemena.
U organskim vrtovima u kojima se primjenjuju metode održavanja u skladu sa prirodom (bez preokretanja tla) tlo se priprema već u jesen (prozračivanje, gnojidba, malčiranje) kako bi se u proljeće sjetva obavila u optimalnom roku, naravno pod uvjetom da to vrijeme dozvoli.  Nakon grabljanja gredica i skidanja preostale organske mase, tlo se izlaže sunčevim zrakama kako bi se prosušilo i zagrijalo, nakon čega se površinski prekopa ne dublje od 5 cm, čisti od korova, usitnjava i obogaćuje vrtnim kompostom ako je to potrebno (loša struktura tla).
Vrtni kompost trebalo bi lagano ukopati u zemlju te sačekati najmanje tjedan dana da se aktiviraju biološki procesi,  nakon čega se može krenuti sa sjetvom. Vrtni kompost idealan je medij za sjetvu sjemena jer poboljšava strukturu tla i čuva gornji sloj od stvaranja pokorice, koja može biti uzrok slabe klijavosti sjemena.


Više o strukturi tla pročitajte na:Pokazatelji strukture tla i njeni poboljšivači

Ako je tlo u vrtu teško, zbijeno i vlažno te nije u jesen štihano  priprema tla započinje obaveznim prozračivanjem bio vilama  na dubinu od oko 20 centimetara pa tek kada se prosuši nastavlja se sa daljnjom obradom (prekopavanje, usitnjavanje, čišćenje korova..).


Više o tipovima tla saznajte na:Prepoznajte tip tla u Vašemu vrtu

Za sjetvu većine sjemena tlo je dovoljno površinski prekopati na dubinu od nekoliko centimetara kako bi se sačuvala njegova struktura. Ovakvim načinom obrade (minimalna obrada tla, prozračivanje, kompostiranje, malčiranje), tlo iz godine u godinu postaje plodnije zbog raznih malih stvorenja koja žive u tlu, brzo se razmnožavaju i neumorno nam pomažu razgrađujući organsku masu u živi humus. <3

Gredice u vrtu na kojima planirate kasniju sjetvu ili sadnju, dobro je ostaviti pod malčem koji će suzbiti rast korova te tlo zaštiti od nepovoljnih vanjskih utjecaja (obilne kiše, jaki vjetrovi i sunce) te ih nekoliko tjedana prije planirane sjetve pripremiti na već opisan način.



Temperatura i vlaga tla

Nakon duge zime mnogi vrtlari prerano započinju sjetvu u svojim vrtovima izlažući tako sjeme propadanju u hladnom i prevlažnom tlu. I ovdje vrijedi pravilo koje je dobro poznato dugogodišnjim vrtlarima: ,,Strpljenje."
Odolite sjetvi u hladno i mokro tlo jer u takvim uvjetima sjeme često istrune ili jako sporo klija.
Ako je temperatura tla ispod 7 stupnjeva Celzija, bolje je pričekati nekoliko lijepih dana da se tlo ugrije jer će sjeme tada brže klijati, biti će otpornije te će sigurno nadjačati ono koje je posijano nekoliko tjedana prije.
Također, ako je tlo ljepljivo i vlažno treba ga ostaviti da se prosuši prije nego započnete sa obradom tla kako se ne bi zbilo.

Kako sijati

Većina sjemena klija na svijetlu pa se stoga plitko sije u zemlju. Sitno sjeme dovoljno je  sijati na dubinu od 0.5 - 1 cm (mrkva, peršin..), dok ono krupnije poput graška, graha, boba i sl. treba doći na dubinu koja je dvostruko veća od sjemena. Npr. grašak se sije na dubinu od 2.5 - 4 cm, a grah 4 - 5 cm... Začinsko bilje u pravilu se ne prekriva zemljom, dovoljno ga je samo u optimalnom roku posuti na željeno mjesto u vrtu (omaške) i održavati mu potrebnu vlagu.
Sjeme možete sijati u redove (jarke), kučice (jamice) ili omaške.

Sjetva u označene redove (jarke): označite redove pomoću špage te malom motičicom napravite jarke dovoljne dubine. Ako je zemlja loše strukture u redove naspite vrtnog komposta kako bi sjeme došlo na toplu i mekanu postelju. Ako je zemlja suha zalijte je prije nego posijete sjeme. Prekrijte sjeme sa zemljom pomoću vrtnih grabljica.
Kada biljke niknu, prorijede se ako je to potrebno te se oko njih nagrne tanak sloj malča (sijeno, slama...)

Sjetva u kučice (jamice): Sjeme se sije u pripremljene kučice odgovarajuće dubine. Pri ovakvoj sjetvi potrebno je održati potreban razmak između kučica. U kučice se obično stavlja više sjemenki, a nakon što biljčice niknu, ako je potrebno, suvišne biljke se uklone.


Sjetva omaške: Iskusniji vrtlari često rabe ovu tehniku sijanja. Sjeme se razbaca na pripremljene gredice te se lagano utisne grabljama. Sjeme se zalije i ako prijeti opasnost od grabežljivaca prekrije se prozračnom tkaninom (agryl).

Kako i zašto prorijeđivati

Prorijeđivanje se vrši u slučaju preguste sjetve. Nakon što biljčice niknu, slabiji klijanci se uklanjaju kako bi jačim klijancima bilo omogučeno dovoljno prostora, svijetla i hranjiva za normalan rast i razvoj. Prorijeđivati treba i nekoliko puta tijekom rasta mladih biljčica. Čim primjetite da se biljke dodiruju i da nemaju dovoljno prostora uklonite one slabije.
Optimalan razmak među biljkama uglavnom se navodi na većini vrečica sjemenja.

Sjetva povrća po mjesecima u godini (kontinent)

Veljača (druga polovica mjeseca) - Bob, grašak, mrkva, rotkvica,  luk (sadnja), češnjak (sadnja). Sjetva u veljači moguća je pod uvjetom da je tlo dovoljno zagrijano te da nije premokro.

Ožujak - Špinat, blitva, salata, rikola, mrkva, peršin, rotkvica, krumpir, češnjak (sadnja),  grašak, bob.
Moguća je sjetva ranih kupusnjača u toplim klijalištima. U tu svrhu koristim toplu gredicu koju nakon sjetve zaštitim agril folijom.

Travanj - salata, rikola, špinat, mrkva, peršin, cikla, krumpir (sadnja), luk (sadnja), luk vlasac, poriluk, grašak, bob, cvjetača, kelj, korabica, kelj pupčar, kupus, brokula.

Svibanj - Rajčica - (sjetva - sadnja), paprika - (sjetva - sadnja), patliđan - (sjetva - sadnja), krastavac (sjetva - sadnja), tikve i tikvice (sjetva - sadnja), kupusnjače, grah, mahune, luk vlasac, poriluk, luk (sadnja), luk iz sjemena, mrkva, peršin, rotkvica, rotkva, cikla, salata, rikula, blitva.
Sjetva - direktno u tlo. Sadnja - presadnja rasada uzgojenog u zatvorenom prostoru.

Lipanj - salata, blitva, mrkva, peršin, rotkvica, cikla, grah, mahune, kupus, cvjetača, brokula, kelj, korabica, kelj pupčar, krastavac, tikve i tikvice.

Srpanj - Krastavac, kelj, korabica, grah, mahune, blitva, rikula, endivija, salata.

Kolovoz - Salata, matovilac, rikula, špinat, blitva, mrkva, rotkvica, rotkva, luk srebrenac.

Rujan - Salata, matovilac, rikula, špinat, blitva, rotkvica.

Listopad - matovilac, špinat, blitva.


Popularni postovi s ovog bloga

Stvaranje samoodrživog vrta - vrt bez prekopavanja

Gavezova mast po recepturi Marije Treben

Kako pripremiti organski vrt za zimu