Uzgoj patliđana u organskom vrtu


Patliđan (Solanum melongena L.) je jednogodišnja biljka koja pripada porodici pomoćnica (Solanum).
Postoji mnogo različitih kultivara patliđana, raznih oblika i boja plodova od ljubičastih, crvenkastih pa do žutih i bijelih, ali svi oni su slične spužvaste teksture pomalo gorkastog okusa.
Uzgajao se u Kini, Indiji i Japanu još prije 3000 godina odakle je stigao u Europu u 13. st. a u naše krajeve stigao je u 16. stoljeću.
Patliđan (plod) je  ljekovita biljka koja u sebi sadrži mineralne tvari  (kalij, fosfor, željezo, kalcij, magnezij i dr.), vitamine (C,  B, K, karotin), bjelančevine, šećere i biljna ulja te visok postotak vode oko 90 %.

Zeleni dijelovi biljke u sebi sadrže otrovni sastojak solanin pa se stoga ne koriste u ishrani.
Patliđan se preporuča za detoksikaciju organizma, kod slabokrvnosti, za poticanje funkcija žući i bolji rad jetre, bolesti srca, tegobe sa mokrenjem i bolesti prostate i sl.
Patliđan je biljka koja osim što je ljekovita i ukusna predivno izgleda u vrtu jer svojim velikim listovima i karakteristićnim ljubičasto modrim cvjetovima izaziva pravo divljenje.

Sjetva patliđana: Kako je patliđan biljka kojoj je potreban duži period da donese plod kod nas se uzgaja iz presadnica. Sjetva se vrši u sjetvene posudice od sredine veljače pa do sredine ožujka.
Više o sjetvi sjemena u zatvorenim prostorima pročitajte na : http://organskocarstvo.blogspot.hr/2017/01/sjetva-sjemena-u-zatvorenome-uzgoj.html

Položaj i tlo za uzgoj patliđana

Patliđan voli biti smješten na toplom i zaštićenom mjestu u vrtu poput rajčice i paprike.
Pogodna su vlažna, osunčana mjesta koja se brzo zagrijavaju.
Voli rahla, plodna tla neutralne do slabo kisele reakcije pa se priprema gredica vrši već u jesen obilnijom gnojidbom stajskim gnojem i dubokim prozračivanjem tla.
U plodoredu dolazi na prvom mjestu, a najbolje predkulture su salate, rotkvice i mladi luk.
Nepovoljne predkulture su biljne kulture koje pripadaju istoj porodici (rajčica, krumpir i paprika).
Dobri susjedi su grašak i grah jer obogaćuju tlo dušikom te kamilica i majčina dušica, dok su loši susjedi rajčica, paprika i krumpir.


Sadnja patliđana
Sadnja presadnica na otvoreno odvija se u svibnju kada prođu opasnosti od mraza.
Patliđan je gladna biljka kojoj je potrebno prije sadnje osigurati dosta hranjiva. Ako tlo nije pognojeno u jesen stajnjakom potrebno je u jamice za sadnju dodati po nekoliko šaka komposta ili nekog drugog organskog gnojiva.
Presadnice trebaju imati dobro razvijen korijenov sustav kako bi se biljka brzo ukorijenila i prilagodila bez dodatnih stresova.
Patliđan ne razvija duboko korijenje pa da bi mu osigurali što više dostupnih hranjiva u zemlju je dobro dodati i mikorize koje će biljci dostavljati hranu i vodu.
Više o mikorizi saznajte na:http://organskocarstvo.blogspot.hr/2016/03/arbuskularne-mikorize-i-njihova.html
Biljke se sade na razmak od oko 50 cm te se oko njih nagrne sloj malča (slama, sijeno) kako bi se što duže sačuvala vlaga i spriječio rast korova.
Patliđan se može uzgajati i u visokim gredicama na vrtu ili balkonu, a predivno izgleda i posađen u malo veću posudu ili vreću.
Sadnja povrća u posudama na balkonu je u kontroliranim uvjetima te biljke uglavnom ne napadaju bolesti i štetnici pa se mogu uzgajati pokraj biljaka iz iste porodice te se na taj način može iskoristiti raspoloživi prostor za uzgoj što više povrća.


Njega i prihrana patliđana

Patliđan u ljeto razvija mnoštvo plodova pa će mu trebati dosta vode i hranjivih tvari.
Kompost ili neko drugo organsko gnojivo dodaje se za vrijeme cvatnje te kod donošenja plodova.
Prihraniti se može i tekućim gnojivom od koprive i gaveza koje u sebi sadrži sve potrebne mineralne tvari (dušik, kalij, fosfor...).
Neke kultivare krupnijih plodova potrebno je poduprijeti pomoću potpornja.
Najopasniji štetnik patliđana je krumpirova zlatica pa se stoga u vrtu uzgaja što dalje od nasada krumpira.
Redovnim pregledavanjem listova patliđana i uklanjanjem položenih žutih jajašaca prije nego se iz njih izlegu rojevi novih malih proždrljivaca moguće je zaštititi svoje biljčice.
Također skupljanjem odraslih zlatica i preventivnom zaštitom mogu se izbjeći veći problemi.
U svom vrtu za zaštitu koristim ekstrat od listova bazge te redovno špricam biljke kako bi zavarala zlatice i uputila ih negdje drugdje. :)
Također postoje i gotova homeopatska tekuća sredstva protiv svih vrsta krilatih štetočina u vrtu.
Više o zaštiti bilja saznajte na:http://organskocarstvo.blogspot.hr/2015/06/gnojidba-i-zastita-organskog-vrta-2-dio.html

Berba patliđana


Patliđan treba ubirati kada potpuno sazori što se vidi po sjajnoj koži i boji ploda. Ako ga ostavimo da prezrije, on postaje mekan, bez sjaja i još više spužvast jer izgubi dosta tekućine.
Plodove je najbolje rezati škarama zbog čvrstih peteljki pa na taj način nećemo oštetiti biljku.

U kuhinji se može koristiti pohan, na grilu, u pečnici te kao dodatak raznim dinstanim jelima.
Patliđan je omiljena biljka za spremanje zimnice. Koristi se u pripremi ajvara, pinđura i raznih namaza. Stoga ga vrtlari rado sade i uživaju u njegovom okusu skoro cijelu godinu. <3


Popularni postovi s ovog bloga

Domaći kečap

Organski vrt u kolovozu

Domaća kisela cikla za zimu