Zelena gnojidba (sideracija) u organskom vrtu



Zelena gnojidba ili sideracija još e jedan od načina kako povećati biogenost tla te samim tim sačuvati i povećati njegovu plodnost. 
Biljne kulture koje se uzgajaju za zelenu gnojidbu trebaju u kratkom vremenu razviti što veću lisnu masu te imati veliku apsorpcijsku moć korijena što omogućuje transformaciju nepristupačnih oblika hraniva u one raspoložive biljkama. 
Kod izbora siderata koriste se leguminozne i neleguminozne biljke.  Leguminoze uz pomoć kvržičastih bakterija vežu molekularni dušik iz zraka koji se pretvara u amonijačni oblik pa na taj način postaje dostupan biljkama koje ga mogu iskoristiti za različite potrebe.

Sjetva siderata (biljaka za zelenu gnojidbu) obavlja se u proljeće ili krajem ljeta kako bi se izbjeglo isušivanje tla u ljetnim mjesecima, erozija te ispiranje hraniva u zimskim mjesecima.
Zahvaljujući brzom rastu,siderati u kratkom vremenu razvijaju veliku lisnu masu te se ukopavaju u tlo nekoliko tjedana prije sjetve glavnih kultura.

Mnogobrojne su prednosti zelene gnojidbe. Tlo se obogaćuje hranjivim tvarima, poboljšava se njegova struktura, stabilnost i prozračnost, regulira pH tla, suzbijaju se korovi, sprečava se razvoj bolesti i štetnika, a samim tim na ovaj način postiže se velika ušteda (gnojidba i zaštita). 
Ukopavanje, ili zaoravanje zelene mase vrši se kada je biljka u fazi cvjetanja jer je tada u njima najpovoljniji C:N odnos. Naime, sastav biljaka mijenja se tijekom cijele vegetacije pa tako starije biljke sadrže više celuloze i teže se razlažu, dok mlade biljke sadrže više pepela i dušika pa zbog brze razgradnje dolazi do gubitka dušika.
U malim vrtovima također je moguće provoditi praksu zelene gnojidbe na površinama koje nisu, ili trebaju biti posijane u kasnijem periodu.
Ukopavanje biljaka koje su krenule u fazu cvjetanja idealan je način prekrivanja tla u nedostatku malča.
 Biljke veće lisne mase dobro je posjeći te nekoliko dana ostaviti da se posuše na tlu pa tek nakon toga lagano ukopati u tlo kako bi se sačuvalo što više dušika.


Grahorica
Bijela djetelina
Leguminozne biljke koje su pogodne za zelenu gnojidbu - lupine (bijela, plava, žuta), grahorice, crvena i bijela djetelina, inkarnatka, bob, esparzeta, kokotac i sl.




Neleguminozne biljke - repica, uljana repica, facelija, raž, slačica, heljda, gorušica i sl.

Facelija

Neke od neleguminoznih biljaka poput facelije sve više se siju u organskim vrtovima jer je njihova korist mnogostruka. Facelija svojim izlučevinama koje iz korijenja ispušta tjera nematode iz tla , a kada procvjeta svojim predivnim cvjetovima postaje privlačna mnogim oprašivačima pa je uvijek prepuna pčelica i leptira, a vrtlarima je to najdraži kutak u kojemu provedu najviše svoga slobodnog vremena. <3

Facelija je vrlo otporna biljka pa podnosi i niske zimske temperature. Izvrstan je pokrivač tla, a zbog brzog rasta suzbija rast mnogih korova. 

Najbolji rezultati postižu se mješavinom leguminoznih i neleguminoznih siderata koji se izmješaju i krajem ljeta, kada je većina gredica već prazna posiju pa nas u jesen dočeka prava, zelena raskoš. Ovo je idealan način prekrivanja tla zelenom, živom masom, koja će ga zaštititi od ispiranja, erozije i rasta korova. U proljeće, nekoliko tjedana prije sjetve, pokupi se zaostala masa i prebaci na kompost, a tlo lagano prekopa. Biljke koje će doći na ove gredice imati će dovoljno hraniva u samom startu.
Proljetnom sjetvom na isti način moguće je posijati na gredice neku od biljaka za zelenu gnojidbu te je nekoliko tjedana prije sjetve ukopati u tlo.
Za sadnju sadnica nije potrebno čekati da se siderati do kraja razgrade. Sadnja se može obaviti već nekoliko dana nakon što je zelena masa ukopana u tlo pa se postiže dvostruka korist. Organska tvar poslužiti će kao gnojivo biljkama koje smo posadili, a također će biti i prekrivač tlu u nedostatku malča.






Popularni postovi s ovog bloga

Uzgoj jesenskog češnjaka na organski način

Izrada tople gredice

Recikliranje jesenskog lišća