Uzgoj mrkve u organskom vrtu


Mrkva (Daucus carota) dvogodišnja je biljka iz porodice štitarki ( Apiaceae).
Uzgajala se kao lijek još prije dvje tisuće godina, a danas divlja, samonikla raste na livadama, uz polja i oranice, na kamenitim obroncima te se može naći i na visini od 3000 metara na Himalaji.
Cijela biljka je ljekovita (korijen, list, sjeme) te je lijek za mnoge bolesti. Korijen sadrži velike količine karotinoida iz kojih nastaje vitamin A, sadrži također i vitamine B1, B2, B5, B6, C, E, H, P i D te minerale kalij, kalcij, željezo, fosfor, natrij, magnezij, arsen, mangan, sumpor, bakar, brom, asparagin.
Kako je dvogodišnja biljka u prvoj godini stvara korijen, a u drugoj generativne organe cvijet, plod i sjeme koje se može prikupiti nakon što je cvijet posmeđio. Danas su na tržištu dostupne brojne sorte različitog oblika i boje korijena.
 Mrkva se obavezno uzgaja u plodoredu te na isto mjesto može doći tek nakon tri godine kako bi se izbjeglo iscrpljivanje tla te pojava štetnika i bolesti.
Najbolje uspijeva na blago kiselim tlima, a može se uzgajati praktički cijele godine.Vrijeme do berbe je od 7 do 18 tjedana.

Zbog korijena koji prodire duboko u zemlju tlo treba biti duboko prorahljeno i mrvičaste strukture.
Najbolje uspijeva na dubokim, pjeskovitim, ilovastim tlima očišćenim od korova. Ne podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojivom kao i neprerađenim kompostom jer tada dolazi do račvanja korijena. Zato ju je najbolje uzgajati nakon kultura koje su bogato gnojene kao što su krumpir, paprika te krstašice (kupusnjače).


 Priprema zbijenih tala (glinasta tla)

Uzgoj mrkve na glinastim tlima zahtijeva mnogo truda, znanja i upornosti. U svom vrtu najteže mi je bilo uzgojiti mrkvu, peršin i paštrnjak baš zbog teškog, zbijenog i ljepljivog tla kojemu sam godinama popravljala strukturu te se pridržavala načela organskog uzgoja.
Nakon rahljenja -  prozračivanja tla (bio- vilama) u proljeće glinastim tlima treba uz kompost dodati i pijesak u omjeru 2 : 1 kako bi se uspostavio povoljan vodozračni odnos. Kod uzgoja korijenastog bilja, gredicu je potrebno duboko prekopati te stvoriti mrvičastu strukturu uz pomoć pijeska i komposta.


 Sjetva:

 Nakon što je tlo dobro pripremljeno lagano grabljicama razgrnemo zemlju te sijemo sjeme na dubinu od jedan centimetar te na razmak od 20 centimetara između redova. Dobro je prekriti sjeme mješavinom komposta i pijeska i lagano ga povaljati.  Sjeme mrkve dosta je sitno pa mnogi griješe kod preguste sjetve te nakon što biljke niknu potrebno ih je prorijediti pa je to opasnost od napada mrkvine muhe koja se pojavljuje upravo kada osjeti miris počupane mrkvice. Kako bi izbjegla pregustu sjetvu, sjeme mrkve miješam sa sjemenom rotkvice te dodam nekoliko šaka suhog pijeska i sve dobro pomiješam prije sjetve.


 Rotkvica brzo niće pa nakon što je počupamo mrkva koja mnogo sporije raste tada ima dovoljno prostora za rast. Ovo je idealno za male vrtove zbog uštede prostora.
Već je svima poznato da su mrkva i luk dobri susjedi u vrtu te da se međusobno štite od lukove i mrkvine muhe pa ih je idealno i uzgajati jedno pokraj drugog.

Dobri susjedi mrkvi su: luk, češnjak,  grašak, kupus, rotkvica, rotkva, radič, salata, rajčica, blitva, endivija, poriluk, vlasac, neven te različak i kopar koji mrkvi daju slađi okus jer joj osiguravaju fosfor.



Njega: 

Kod preguste sjetve potrebno je prorijediti nasad što je najbolje obavljati za hladnijih i oblačnijih dana kako bi se izbjegao napad mrkvine muhe. Počupane biljčice iz istog razloga je potrebno odmah maknuti sa gredice.
Prvih mjesec dana nakon sjetve nasad treba održavati vlažnim te u ljetnim mjesecima samo ako je tlo veoma suho.
Odmah nakon sjetve gredicu je poželjno prekriti tankim slojem pokošene trave kako bi zadržali vlagu u tlu, a nakon nicanja biljčica, sloj malča postupno treba podebljavati.


Komentari

Popularni postovi s ovog bloga

Tablica dobrih i loših susjeda u vrtu

Mješovita sadnja povrća, cvijeća i lijekovitog bilja u organskom vrtu

Kako najbrže osloboditi kalcij iz ljuski od jaja?