Organsko carstvo

Đumbir u posudi Đumbir (Zingiber officinale), biljka je tropskih dijelova jugoistočne Azije i spada u porodicu ljiljana. Poznat je zbog svog gomoljastog korijena koji ima izrazito ljekovito djelovanje, te se  koristi tisućama godina kao lijek, začin i sredstvo za uljepšavanje. Bogat je eteričnim uljima, mineralima i vitaminima, pa su njegova ljekovita svojstva brojna. Koristi se kao preventiva kod prehlada, protiv mučnine, za obloge kod oteknuća, poboljšava cirkulaciju, smiruje kašalj, jača imunitet. Đumbir je bogat gingerolom, sastojkom koji je zaslužan za pravilan rad crijeva. Djelotvoran je i kod želučanih tegoba te olakšava i potiče probavu, također je izvrstan čistač krvi, a poznat je i kao afrodizijak. Zingeron, spoj koji je odgovoran za oštru i pikantnu aromu đumbira jelima daje poseban i specifičan okus. U kulinarstvu se koristi u obliku svježeg i sušenog začina, te se dodaje kuhanim i pečenim jelima, juhama, varivima, raznim umacima, salatama i voćnim napitcima...

 Predivno sunčano vrijeme u studenom sa temperaturama od 20-tak stupnjeva Celzija, omogućilo mi je da obavim većinu radova u vrtu i pripremim ga za nadolazeću zimu. Nakon orezivanja grmova i voćaka, košnje travnjaka, voćnjaka i dijelova oko okućnice, te svakodnevnog prikupljanja lišća, bilo je potrebno svu tu organsku masu reciklirati. U jesen se mnogi pitaju što učiniti sa gomilom lišća i granja od orezivanja, pa većina njih pribjegava dobro iskušanoj metodi paljenja, te na taj način uništavaju dragocjenu organsku masu, koja je tako potrebna našem zemljištu. Lišće lijeske Sva ta masa može se kompostirati na različite načine. Jedan  od načina je slaganje kompostne hrpe i pravljenje vrtnog komposta. Kompost prekriven kartonom Velike količine lišća najbolje je posebno odložiti u zaseban spremnik za lišće jer je potrebno duže vremena za razgradnju kako bi se stvorio tzv. listinac. Listinac U većim vrtovima poput mojega zna se dogoditi da ni nakon slaganj...

Kišne gliste Kišna glista ili gujavica ( lat. Lumbricus terrestris) pripada maločetinašima i najuobičajenija je  autohtona europska vrsta. Koliko su poštovana ova vrijedna stvorenja govore i neki zapisi, između ostalih izdvojila bi neke od njih: Francuski seljaci nekad su govorili: Le bon Dieu, dragi Bog zna kako se radi plodna zemlja, a svoju je tajnu povjerio kišnim glistama. Aristotel ih je smatrao ,, srcem tla ". Egipatska kraljica Kleopatra proglasila ih je svetima. Darvin je rekao: ,, Može se sumnjati da li ima puno drugih životinja koje su odigrale tako važnu ulogu u povijesti svijeta, kao što su ova skromna organizirana stvorenja." Stoga, da bi povećali broj kišnih glista u vrtu, moramo svjesno brinuti o njima. Naime, poznato je da što je veći njihov broj tlo je kvalitetnije, prozračnije, toplije i jednostavnije za obradu. Zastiranjem tla organskom masom kako bi poboljšali i očuvali njegovu strukturu ujedno hranimo ta vrijedna i korisna stvorenja koja...

Češnjak Češnjak ( Allium sativum), pripada porodici Alliaceae i skupini lukovičastog povrća. Podrijetlom je s područja srednje Azije i jedna je od najstarijih povrćarskih kultura. Češnjak je kultura koja je vrlo jednostavna za uzgoj i ne zauzima puno mjesta, pa je dobrodošla u svakom vrtu. Razmnožava se vegetativnim putem sadnjom češnjeva u jesen ili u proljeće. Jesenski češnjak stvara veće glavice od onog posađenog u proljeće i vrlo je otporan na niske zimske temperature. Sadi se od polovice listopada pa sve do polovice studenog, ako to vrijeme dozvoljava. Za sadnju sjemena potrebno je kupiti domaći češnjak prilagođen uvjetima vašeg podneblja, a čuvanjem zdravih biljaka možete imati svoje vlastito sjeme iz godine u godinu, koje će biti prilagođeno uvjetima u vašem vrtu i stoga otpornije. Postoji više vrsta sjemena češnjaka za jesenji uzgoj, od ružičastih pa do bijelih kultivara. Priprema tla Kako bi ostvarili dobar prinos češnjaka u svojim vrtovima potrebno je pridržav...

Cvijet i  mahune graška Grašak (lat. Pisum sativum) je jednogodišnja biljka koja pripada porodici mahunarki. Pogodan je za hladnija područja, odnosno sije se tijekom hladnijih mjeseci u godini. Uzgojem različitih sorti grašak se može brati od svibnja do rujna. Postoje tri sorte graška visoki ( do 180 cm), srednje visoki i niski ( 40 - 60 cm), te rani (60 dana), srednje rani i kasni ( oko 90 dana do berbe). Kod viših temperatura grašku prijeti opasnost od pojave pepelnice (lišće i mahune izgledaju kao da su posuti brašnom), i plamenjače (sivkaste pjege na donjoj strani lišća). Dobrodošao je u svakom povrtnjaku, jer osim što je izgledom privlačan i ukusan za jelo, vrlo je korisna povrtlarska kultura u svakom vrtu, jer pomoću korijena, fiksira dušik iz zraka, pa će tlo nakon graška, ali i svih mahunarki, biti obogaćeno dušikom koji će biti hrana slijedećoj kulturi koja će doći na njegovo mjesto u vrtu. Iako se grašak sije uglavnom u rano proljeće, dok su temperat...

Vrt prepun boja                                                                                                                                                                                                          Iako je za mnoge vrtlare vrtlarska sezona završena, plodovi probrani, a zapušteni vrtovi samo još čekaju da ih se preore kako bi zemlja u zimskim mjesecima izmrznula i tako dočekala novu kalendarsku godinu, u organskim vrtovima poput mojega radovi u vrtu ...